Fotozine “Žičani okidač” : ISSN 1334-0352 : s vama od 6. 6. 1998

fotozine
fotografija
druženja
prilozi
sitnine
prijavnica
nadimak:

lozinka:

upamti me
trenutno prisutni:

Stativ za flash rasvjetu
mateo777
[19. 05. 2013.]

Bok ekipa!

Koji biste stalak za flash rasvjetu preporucili? Tezina mi nije bitna, zracni amortizer bi bio pozeljan, a ne bih volio dati vise od 350-400kn po komadu. Nadam se da mi mozete pomoci.


Woosh
[19. 05. 2013.]

Kupiš si za te pare odmah tri.

Woosh
[19. 05. 2013.]

Što sam god tamo naručio uredno je stiglo,uključujući i dva ta stativa.Enjoy!

gogoya
[19. 05. 2013.]

a čemu zračni amortizer?!

ipecek
[19. 05. 2013.]

Zato

Uzeo od Goertosinga nedavno 2 komada s torbom i zadovoljan sam.

NITROS
[19. 05. 2013.]

Upravo ovo ipecek :))))

Ako je gore imalo teže rasvjetno tijelo može primiti i prste ako se malo zaboravi...

gogoya
[19. 05. 2013.]

mda, u redu to... pitam zato što godinama imam najobičnije i nikad mi se nije desilo da nešto sklizne i razbije se. No, uvijek postoji prvi put, a i Murphy je uvijek u pravu! ;)

Dilba
[19. 05. 2013.]

Tehnoline

probaj kod njih, ja imam ovog. Ekstremno čvrst i stabilan, cijena odlična, definitivno best buy kod nas. A imam i jednog kojeg sam platio 600kn i ovaj je bolji.

Tomislaw
[19. 05. 2013.]

Nije mi se nikada desilo da mi nešto sklizne, ali kada imaš jeftini (čitaj lagani) stativ, i kakav kišobran ili softbox na njemu, dovoljan je jedan lagani povjetarac pa da sve skupa završi na podu. Tak da će moj idući stativ za rasvjetu definitivno biti neki skuplji, čitaj kao teži i stabilniji, stativ.

filiplphoto
[19. 05. 2013.]

@Tomislaw : kad digneš flash na 2,6m i na frljiš 110cm kišobran na vrh pa da ti je stativ neznam kakav kad tad će ti se prevaliti ako je na tri noge. Zato čovjek malo razmisli pa stavlja utege po i oko stativa

Tomislaw
[20. 05. 2013.]

filiplphoto, normalno da će se u takvim uvjetima svaki stativ prevrnuti. Ali postoji poprilična razlika u stabilnosti između različitih stativa.

Terzic
[20. 05. 2013.]

Nikakvi zračni jastuci ne pomažu ako se ne pazi, pa se stalak s već montiranim flashem proba dići preko stolca, pa se zapne za strop, pa blic zvizne na pod.

Isprobano.

Zabac
[20. 05. 2013.]

Znači, vama treba stativ ne sa zračnim amortizerima, već sa zračnim jastucima! LOL

Goertosing
[21. 05. 2013.]

Kod izbora stativa za rasvjetu treba gledati sljedeće parametre:

1. Maksimalna visina. Gdje se najčešće postavlja izvor glavnog umjetnog svijetla kod portreta? - iz 'prirodne' pozicije, tj. iz visoka, dok pomoćna dodatna rasvjeta ide iz nižih položaja tek zbog uklanjanja sjena ispod očiju/brade. Svatko ima svoje metode, ali može se reći da je ovo nekakva osnova i tu je važno imat veći stalak. Uzmimo sada jedan primjer; trebamo postaviti svijetlo na visinu 2 metra. Imamo stalak max visine 200cm, max visine 300cm i 400cm. Postavimo li sva 3 na visinu 2 metra, koji će biti najstabilniji a koji najnestabilniji? Ovaj od 200 cm je na svom maksimumu, razvučen do kraja i najtanji centralni stup, najuže noge. Onaj od 400cm je projektiran za velike visine i na 200cm je jako stabilan. Ove činjenice nisu za zanemariti ;)

2. Minimalna visina. Važna je zapravo jedino za transport i komod. Ne znam koliko vas razmišlja o tome, ali treba imat na umu da stativ od maksimalne visine 2 metra, kada je sklopljen zauzima kojih 70-ak centimetara u duljinu, a u promjeru stane u 'šaku'. Onaj od 4 metra kad se sklopi, zauzima kojih 120cm duljine, a bome i u promjeru uzme prostora kao i 2-3 ova manja.

3. Težina i debljina šipki. Samo za nošenje je fora imat lakši stativ, ali ako govorimo o stabilnosti tu nema nikakve dileme. Težište kompleta mora biti što niže. Stativ u donjem dijelu ima noge i spregove, a u gornjem samo centralni stup + dodatnu opremu (držači, softbox, kišobran, bljeskalice), pa što su šipke deblje i teže to je težište u nižoj točki. Ako imamo slučaj gdje stativ čitav teži npr 1kg, a gore je studijska glava s opremom, od ukupno 2kg, onda takav stativ ima tendenciju prevrtanja sam od sebe (ne treba spominjati niti vjetar niti bilo kakav drugi dodatni vanjski utjecaj). Kad smo već kod vjetra, bilo kakav stativ na vjetru sa kišobranom možemo slobodno nazvati jarbolom sa razapetim jedrima, i naravno da za prejak vjetar ne pomaže nikakav stativ. Ali isto tako očite su razlike između masivnijih i laganih stalaka, laganog otpušem i kad puhnem u njega, masivniji se drži i na blagom povjetarcu. Ostavimo vjetrove sastrane i vratimo se u studio - tko se god imalo ozbiljno bavi fotografijom u studiju zna koliko vrijedi teži i stabilniji stativ, a bome i čemu služe utezi i vezice. Tko ekstremno pazi na opremu neće mu ni stalak od slame bit loša opcija, ali ima li smisla ograničavati se, zakidati komod i povećavati mogućnost rizika? Ne kažem da treba kupovati najjače, najteže i najskuplje stative (dapače, ima ih i jako povoljnih u odnosu na dobivenu kvalitetu), jer svatko zna za sebe kakve su mu potrebe i zahtjevi, ali glupo je izjaviti da je svejedno držati npr studijsku glavu od 300 eur na laganom stativu koji se ljulja već i na nižim visinama, ili na nekom teškom stabilnom stativu. Istina u temi se spominju klasične bljeskalice koje su teške po 500-800 grama, ali svejedno o kojoj se opremi radi - uvijek će teži stativ bit stabilniji (kod stativa za rasvjetu).

4. Širina razvučenih noga. Nije isto razvukle se noge u promjeru 50cm ili 1 metar. Nažalost niti jedan proizvođač u specifikacijama ne navodi tu vrijednost, a itekako je bitno i pravi razliku. Malo je reć da stativ iste težine, iste visine i istih debljina šipki, s promjerom razvučenih noga u promjeru metar, ima višestruku stabilnost u odnosu na isti takav s duplo manjim promjerom.

5. Amortizacija. Najjeftiniji su stativi koji nemaju nikakvu amortizaciju. Kad se otpusti centralni stup, naglo pada dole i treba se pridržavat. Malo skuplji su oni s opružnom amortizacijom. Kod takvih stativa centralni stup se prvo naglo spušta dole a onda pri slobodnom padu prije samog udara opruga unutra amortizira i ublažava udarac. Mana kod takvih stativa je to što moraju biti zategnuti dok su spremljeni (inače centralni stup iskače van). To je grublji i primitivniji način amortizacije ali bolje išta nego ništa. Skuplje varijante su one sa zračnom amortizacijom. Kod takvih stativa centralni stup se u nikojem slučaju ne može naglo niti razvlačiti niti uvlačiti, uvijek ide polagano, pa u slučaju slučajnog otpuštanja ili nepažnje, oprema na njemu neće doživiti nikakav šok, udar i sl. Ovdje se možemo vratiti na ono da tko jako pazi na opremu, neće mu smetati nedostatak amortizacije. A i tu je pitanje većeg komfora i veće sigurnosti. Razlike u cijenama nisu značajne i ne vidim razloga zašto na tome štedit. Ja imam par laganijih stalaka bez amortizacije ali oni su tu samo kao opcija za neku pomoćnu rasvjetu po potrebi, dok uobičajeno koristim ono što pruža maksimum.

6. Nadogradnja. Neki studijski stativi imaju samo jednu svrhu (držanje kišobrana/softboxa), a neki imaju dodatne mogućnosti za nadogradnju, pa se na neke modele može dodatno postaviti teleskopska šipka za role, i uz gotovo mizernu dodatnu investiciju od takvog stalka se napravi nosač pozadine (do 3 metra u širinu, do 4 metra u visinu), pa mogu nositi velike pozadine u roli (3x11 metara i sl.). Osim samog držača pozadine, mogu se nadograditi i lančani sistem za spuštanje i podizanje pozadine.

7. Kopče. Od gotovo svih stativa s kojima sam se susreo, nisam još naišao na slučaj sa lošim kopčama koje ne drže ili oslabe s vremenom. Ali to ne znači da ne postoji takav slučaj. Za vijke sumnjam.

8. Dodatna oprema. Stativi mogu imati fiksiran navoj u jednoj dimenziji (1/4" najčešće), a mogu imati i odvojivi navoj koji ima dvije strane s različitim dimenzijama (jedan klasični 1/4" i jedan deblji 3/8"). Ako je fiksiran, onda je prihvat ograničen samo na vertikalni položaj, a ovi koji imaju odvojiv mogu imati i kombinaciju sa horizontalnim položajem, što nije nužno ali je prednost.

9. Vrsta stativa. Ovo je zapravo najvažniji parametar. Klasični visinski stativi imaju centralni stup koji se proteže samo vertikalno i na njih se može staviti bilo kišobran bilo softbox, ali isključivo u položaju okrenuto prema gore ili prema naprijed. Nije moguće usmjeriti rasvjetu prema dole jer jednostavno smeta centralni stup. Za takav položaj potrebno je na stalak postaviti ili boom arm ili se kupi već gotov boom stalak - stalak koji na vrhu centralnog stupa ima zakretni sistem na kojemu se korigira nagib produžne ruke. Takav stalak obavezno na drugom kraju mora imati protutežu, tj. uteg ili vreću koja se napuni pijeskom (ili nekim drugim zgusnutim težim materijalom). Kada su u pitanju veća opterećenja (teža oprema) onda su u igri balansirani boom stativi.

:)

Nemate ovlasti aktivnog sudjelovanja. Morate biti registrirani i prijavljeni.

site copyright © 1998.-2019. Janko Belaj / Fotozine "Žičani okidač"   [site powered by Zine V3 alpha 9.1]   .:korisnički ugovor / terms of use:. …& obavezno štivo!
built with bbedit Valid XHTML 1.0 Strict Valid CSS!

Zbog nekog doista blesavog EU zakona dužni smo vas informirati da i naš Fotozine rabi cooki-e (kažu da su to “kolačići”) kao i valjda 99.999% stranica na kugli zemaljskoj. Za izvan nje nemamo informacija. S tim keksima mi ne otkrivamo vašu dob, visinu, debljinu, sposobnost kadriranja, lažiranje exifa i niš takvoga, već nam samo pomažu da se logirate i tak to. A kaj sad možete? kliketnut dole i reć poruci izazvanoj idiJotskim zakonom adio… (A mi smo vas zakonski informirali :P ;))

Bla, bla, tri put Hura i O’Kej…