Fotozine “Žičani okidač” : ISSN 1334-0352 : s vama od 6. 6. 1998

fotozine
fotografija
druženja
prilozi
sitnine
prijavnica
nadimak:

lozinka:

upamti me
trenutno prisutni:
 gres

ametist

© copyright 2010 - 2024 gres

ametist

[kratica stranice: http://fzzo.org/f/322154 ←permalink]

AMETIST

kemijski sastav: SiO2, kremen

tvrdoća: 7

boja: svijetlo do tamno ljubičasta, ljubičasta s bijelim prugama

gustoća: 2,65 g/cm3

Ametist (Amethyst) je ljubičasta vrsta kvarca. U XX-om st. boja ametista je pripisivana nazočnosti mangana. Međutim, budući da je mijenjao boju pri visokim temperaturama, neki su autoriteti vjerovali da je boja organskog porijekla.

Novija proučavanja pokazuju da boja ametista dolazi od prisustva željeza, a najnovija upućuju da je komleksni uzajamni utjecaj željeza i aluminija odgovoran za njegovu ljubičastu boju.

Jedan od velikih svjetskih rudnika ametista je Anahi u Boliviji. Rudnik je usred tropske prašume, blizu močvara Pantanal, koji utemeljuje granicu između Bolivije i Brazila. Zbog kilometara šikare, gustiša, neprohodne šume dostupan je isključivo iz zraka.

Ametist nalazimo u raznim formama, a vjerojatno su najčešće i najpoznatije geode i druze.

Stari Grci su vjerovali da ametist spriječava pijanstvo.

Naravno, empirijski Grci su imali čarobni mit kako bi objasnili porijeklo svog uvjerenja:

Dioniz, bog vina, slavlja, opijanja i veselja jako se uvrijedio kada mu je smrtnik odbio izraziti zahvalnost.

Razbješnjen i ljut Dioniz se zakleo da će se osvetiti svim smrtnicima koji ne uživaju u njegovim darovima vina i pijanstva.

Ništa ne sumnjajući i ne osjećajući da na nju vreba opasnost, jer je i ona smrtnik, prelijepa mlada djevojka Ametist lagano je koračala prema hramu u namjeri da po svojoj navici oda počast boginji Dijani.

Razjareni Dioniz odmah ju je zapazio i poslao dva divlja, proždrljiva tigra da rastrgaju i požderu mladu djevojku, nakon čega se zavalio kako bi sve promatrao.

Ametist je zavapila prema Dijani, a kada je Dijana vidjela što će se dogoditi, brzo je pretvorila mladu smrtnicu u svjetlucav, čist, bijeli kamen (kvarc) kako bi je zaštitila od opakog Dionizovog gnjeva.

Ugledavši tu neizrecivu ljepotu, dirnut i sa žaljenjem, Dioniz je shvatio okrutnost svoga djela i s tugom zaplakao. Kako su suze curile u njegov pehar s vinom, vino je počelo istjecati niz rub pehara po vrhu kamena (to objašnjava zašto su često samo vrhovi ametista intenzivno obojani). Bijeli kamen je upio boju vina i stvorio se kamen veličanstvene ljubičaste boje nazvan ametist.

Dioniz je odlučio da iz ljubavi prema divnoj djevojci Ametist kamen otada zadobije moć protiv djelovanja alkohola i svake druge opijenosti.

Ametist je otkriven s antičkim ostacima u zadnje doba neolita (5000 - 3000 g.pr.n.e.) diljem Europe, ali tek su mu relativno nedavna vremena osigurala upotrebu u plemstvu i kraljevskim obiteljima kroz stoljeća.

A 1901., u Abydosu je britanski egiptolog W. M. Flinders Petrie došao do izvanrednog otkrića.

Dok su radnici čistili grobnicu egipatskog faraona Djer, otkrio je rupu u unutarnjoj građevini od cigle u kojoj se nalazila ruka umotana u platno. Ispod slojeva platna na ruci su se nalazile četiri narukvice od zlata, lapisa, tirkiza i ametista.

Smatra se da su te narukvice iz doba od 3000 pr.n.e. i sada su u Kairu u muzeju.

Drugi drevni egipatski primjerci ametista su ogrlica od kuglica smaragda i ametista pronađena u grobnici Tutankamona (1333 - 23 pr.n.e. - razdoblje 1500 god. nakon stvaranja Abydos groblja), skarabej od zlata i ametista iz grobnice Amenemheta II (1929 - 1892 pr.n.e.) i "zlatni pojas Mereret" iz groba kraljice Mereret u pogrebnom kompleksu Senusreta III (1878 - 1841 pr.n.e.)

Kleopatra (51-30 pr.n.e.) je nosila ametist u prstenu, pečatnjaku s ugraviranim likom Mitre, perzijsko božanstvo poznato u Rimu kao deus sol invictus ("neosvojivo sunce")

Djelovanje ametista na ljudsko tijelo, psihu i duh – prenesena iskustva i znanja kroz stoljeća:

Kamen duhovnosti i zadovoljstva

«Kamen preobrazitelj». Iscjeljuje, restrukturira i obnavlja tijelo, um i dušu. Posjeduje univerzalnu vibraciju i omogućuje punjenje drugih kristala. Ovo je kamen snage, mira, zadovoljstva, zaštite i duhovnosti. Pročišćuje i izvrstan je za meditaciju. Balansira auru, kontrolira teške misli, izoštrava intelekt, donosi zadovoljstvo i iskrenost. Štiti od ekscesa bilo kojeg oblika, smiruje, kontrolira temperament. Transformira niže vibracije u više oblike. Štiti od psihološke i emotivne manipulacije. Nošenje za vrijeme spavanja, a i u budnom stanju, smanjuje ljutnju, nestrpljivost i noćne more. Nositelj je ljubičaste zrake, simbola duhovnosti, pa u svim religijama zauzima važno mjesto, jer pomaže pri uzdizanju svjesnosti i izoštravanju intuicije; simbolizira pobožnost.

Pomaže pri otrežnjavaju iz alkoholiziranog stanja. Simbolizira trijeznost. Jako je dobar u rješavanju problema s narkomanijom.

Otklanja glavobolju i migrenu, pomaže pri nesanici i artritisu, djeluje umirujuće. Regulira krvni tlak. Pomaže u stvaranju hormona, regulira metabolizam, čisti mnoge organe, pomaže cirkulaciju krvi i limfe, podiže imunitet. Dobar je protiv debljanja.

Podržava krunsku čakru.

Čisti se pod tekućom vodom, a puni se u zemlji ili na mjesecu. Ne smije se puniti na suncu.

vecky
[18. 01. 2010.]

lijepo se vidi kako kristalizira, a hvala na poučnom i opširnom opisu! :)

vmandic
[18. 01. 2010.]

Razjareni Dioniz odmah ju je zapazio i poslao dva divlja, proždrljiva tigra da rastrgaju i požderu mladu djevojku, nakon čega se zavalio kako bi sve promatrao... a sve nešto razmišljam o gospodinu Božiću i nikako da spojim ovo dvoje ahahah :))) Super su ove zadnje fotke... Poučna serija...

mimikis
[18. 01. 2010.]

A zato sam ja tako smiren jer sam dugo kao mladić nosio prsten s ametistom. Sad ga rijetko stavim jer je velik i smeta mi u radu, a i ljudi me čudno gledaju.

eclipse
[18. 01. 2010.]

bravo Gordana! lipo i poučno! :)))

jpogorilic
[18. 01. 2010.]

sada znamo nesto vise...zinovci su sila

agni
[18. 01. 2010.]

očito tvoje područje, vrlo zanimljiv tekst i fotke , a mogla bi ih još malo pofotkati, poigraj se kutom snimanja , interesantan motiv, nemam iskustva o težini fotkanja njihove ljepote ,pokušaj još :-)))

Nemate ovlasti aktivnog sudjelovanja. Morate biti registrirani i prijavljeni.

site copyright © 1998.-2024. Janko Belaj / Fotozine "Žičani okidač"   [site powered by Zine V3 alpha 9.1]   .:korisnički ugovor / terms of use:. …& obavezno štivo!
built with bbedit Valid XHTML 1.0 Strict Valid CSS!

Zbog nekog doista blesavog EU zakona dužni smo vas informirati da i naš Fotozine rabi cooki-e (kažu da su to “kolačići”) kao i valjda 99.999% stranica na kugli zemaljskoj. Za izvan nje nemamo informacija. S tim keksima mi ne otkrivamo vašu dob, visinu, debljinu, sposobnost kadriranja, lažiranje exifa i niš takvoga, već nam samo pomažu da se logirate i tak to. A kaj sad možete? kliketnut dole i reć poruci izazvanoj idiJotskim zakonom adio… (A mi smo vas zakonski informirali :P ;))

Bla, bla, tri put Hura i O’Kej…