Do sada neizlagana pariška panorama; snimano 14.4.2016. od 18:16;55do 18:26;05 (exponirano 550 sekundi)

Château de Vincennes je bivša tvrđava i kraljevska rezidencija, na istočnom rubu Pariza, uz Bois de Vincennes. Građena je između 1361. i 1369. godine i bila je omiljena rezidencija francuskih kraljeva od 14. do 16. stoljeća. Poznat po utvrđenoj središnjoj kuli, najvišoj u Europi, izgrađenoj u 14. stoljeću, i po kapeli, Sainte-Chapelle de Vincennes, započetoj 1379., a dovršenoj 1552. godine. Zbog utvrđenosti dvorca, korišten je kao kraljevsko svetište u teškim vremenima, a kasnije kao zatvor i vojni stožer. Kapela Sainte-Chapelle de Vincennes je izniman primjer blistave gotičke arhitekture i uvrštena na popis povijesnih spomenik 1853., a kula 1913. godine.

Tijekom Prvog svjetskog rata njemačka špijunka Mata Hari strijeljana je 15. listopada 1917. u opkopu Chateaua. U drugom svjetskom ratu, nakon predaje Francuske 14. lipnja 1940., nacistički okupatori su Chateau koristili kao svoju bazu i kao zatvor u za uhićene pripadnike francuskog Pokreta otpora. Jacques Bonsergent, jedan od prvih članova francuskog Pokreta otpora, suđen je i pogubljen 10. studenog 1940. u Château, a 20. kolovoza 1944., tijekom bitke za oslobođenje Pariza, vojnici Waffen-SS-a pogubii su u istočnom opkopu tvrđave, 26 pripadnika Pokreta otpora i njihova tijela bacili u zajedničku grobnicu. Navečer 24. kolovoza 1944., kada je oklopna divizija generala Leclerca stigla do središta Pariza, nacističke snage su u okupiranom dvorcu aktivirale eksploziv u tri skladišta streljiva, teško oštetivši paviljone kralja i kraljice. Sljedećeg dana, 4. američka pješačka divizija stigla je do Châteaua i istočnih četvrti Pariza. Velika kampanja za očuvanje i restauraciju arhitektonske baštine Châteaua započela je 1986. godine.

I ovaj prostor možete pomnije razgledati priloženim 'prolaskom kroz' "virtual space gate" ovdje (izvana), ili ovdje (iznutra)