Prostor Gornjega grada – Medveščaka već je stoljećima središnjom pozornicom zagrebačke i hrvatske povijesti. Zahvaljujući tome, praktički svaka stopa toga dijela Zagreba ima svoje povijesno-spomeničko i simboličko značenje. To pogotovo vrijedi za tri tamošnja najpoznatija trga: Trg bana Josipa Jelačića, Kaptol i Markov trg. Tako će Zvonimir Milčec, jedan od najzagrebačkijih pisaca, o ovom potonjem nadahnuto napisati i ovo:

“Zagreb hrvatskom metropolom postaje, dakle, upravo na Markovu trgu.

Prvi put hrvatskim jezikom progovoreno je u Državnom hrvatskom saboru (Ivan Kukuljević, 1843.) na Markovu trgu.

Na Markovu trgu pale su i prve političke žrtve na oltar samostalnosti Hrvatske (Srpanjske žrtve, 1845.).

Na Markovu trgu, kako legenda kaže, užarenom je krunom okrunjen kralj hrvatskih seljaka Matija Gubec.

S Markova se trga oglasila prva hrvatska radiopostaja (1926.), odaslavši prvi put u eter hrvatsku nacionalnu himnu.

Na Markovu trgu izglasan je prvi Ustav slobodne i neovisne Hrvatske.