Fotozine “Žičani okidač” : ISSN 1334-0352 : s vama od 6. 6. 1998

fotozine
fotografija
druženja
prilozi
sitnine
prijavnica
nadimak:

lozinka:

upamti me
trenutno prisutni:

starkelja :)

© copyright 2013 - 2024 housel

starkelja :)

[kratica stranice: http://fzzo.org/f/580459 ←permalink]
Kolega ga pronašao na tavanu, zanimljivo. Torba, fotić, stativ, hrpa nekakvih ploča.

Sve skupa izgleda kao novo.

Na torbi piše R. Lechner

omot
[11. 06. 2013.]

Ajme...koja predivna kutijica :-))

cimet
[11. 06. 2013.]

ajoj, kako je lijep, pa ime je uvredljivo :))

sanda
[11. 06. 2013.]

ljepote...

housel
[11. 06. 2013.]

ma nije uvredljiv, simpatično prikladan :)

..navodno je riječ o 1898. godini

obscuras
[11. 06. 2013.]

Ako je riječ od 1898. godini, tada je Lechner već bio dvorski dobavljač fotoopreme. To je Prekrasan komad manufakturne foto opreme s konca XIX stoljeća, a ta firma (Lechner) ima zanimljivu povijest (od nakladnika do proizvođača vrhunske fotoopreme) u kojoj je sudjelovalo nekoliko generacija.

lechner

Michael Lechner, rođen 1785. u Eisenstadtu, stupio je u posjed naklade Härter 25. Lipnja 1826. godine, inastavio je njen rad pod svojim imenom. Poduzetničkog duha, do svoje smrti 1844. godine, objavio je gotovo 600 veoma cijenjenih naslova. Njegov sin Rudolf Lechner (rođen 1822.), završava studij filozofije i preuzima vođenje posla nakon očeve smrti. Rudolf Lechner je imao slobodarski svjetonazor i veoma široko područje interesa. Nakalda Lechner ubrzo je postala jedna od najistaknutijih u Beču, unatoč cenzuri tog vremena, a imala je i znatan udio u zbivanjima 1848. godine. Rudolf Lechnere je kao građanin i trgovac, među ostalim postignućima toga razdoblja, osobito pozdravio slobodu tiska. Godine 1874. odlučio je sva svoja znanja i snagu posvetiti samo nakladi, knjižaru je preselio u Kärntner Strasse 10 i prodao je Eduardu Mülleru i Alfredu Werneru te ona nastavlja rad pod imenom "R. Lechner Sveučilišna knjižara (Müller i Werner)". Alfred Werner je među novinama tog vremena prepoznao važnost fotografije pa je 1885. godine proširio poslovanje na trgovanje fotografskim materijalima i fotografskim kamerama. Time je ubrzo stvorio i jaku fotografsku tvrtku u Beču, sa proizvodnjom kamera od kojih je "salonska kamera David" napravljena po nacrtima Louisa Davida (časnika carskog topništva) postala veoma cijenjena. U ponudi "R. Lechner Sveučilišna knjižara (Müller i Werner)" ubrzo se našla i knjiga "Vodič za fotografe" koju je napisao Louis David, a 1887. godine tržištu je ponuđena i prva "kamera za putovanja". Ta je sprava gotovo 4 decenija uživala veliku popularnost kod profesionalnih i amaterskoh fotografa. Radionica Lechner proizvela je i prvu fotogrametrijsku opremu u Austiji na kojoj se kasnije razvio Phototheodolit. Za informiranje sve većeg broja zainteresiranih od svibnja 1889. godine "R. Lechner Sveučilišna knjižara (Müller i Werner)" objavljuje časopis: "Lechner za javnost iz područja književnosti i umjetnosti, fotografije i kartografije", a publicira i "Narodne nošnje Austro-ugarske monarije" u 3 toma sa 72 slike iz svih dijelova monarhije. Taj projekt realiziran je pod vodstvom dvorskog slikara Franza Galije. Kostimi su fotografirani reproducirani kao collotype te ručno obojeni. Na velikoj izložbi umjetnost i industrije u Beču, tom radu je dodijeljena zlatna medalja. Godine 1892. tvrtka je dobila Zlatnu medalju na Međunarodnoj Fotografskoj izložbi, a 1896. godine i titulu dvorskog dobavljača fotografske opreme. Nakon smrti Alfreda Wernera tvrtku je preuzeo i s velikim uspjehom nastavio širiti fotografsku tvornicu Ernst proxy Rieck. Rieck je posjetio Kodak u Rochesteru i doveo u svoju bečku kuću predstavnik ove tvrtke za Austro-Ugarsku monarhiju. Fotografski odjel je 1900. godine proširena na Fabriksbau u Schanzstraße gdje se proširuje proizvodnja posebne fotografske opreme austrijskim kamerama za postrojbe zrakoplovstva. Također od 1900. Lechner prati, lokalnie i svakodnevne događaje fotografijom, a tvrtka u vrlo kratkom vremenu arhivira nekoliko desetaka tisuća negativa, što predstavlja pravu riznica povijesne i kulturne vrijednosti jedne epohe. Wilhelm Müller je ostvario proizvode visoke kvalitete cijena prihvatljivih veoma širokoj klijenteli. Zbog spleta tržišnih okolnosti Wilhelm Müller je postojećem društvu koje je tada djelovalo pod nazivom "Kamera Industry Co, Ltd", promijenio ime u "Camera Industie" (Wilh. Müller), a to rezultiralo proizvodnjom jeftinije opreme pod nazivom "Austrija kamere".

kunstischlerei

drvodjeljski odjel umjetničke stolarije za izradu fotografskih kamera

housel
[12. 06. 2013.]

Ajme, hvala na opširnom objašnjenju.

Sad si me zainteresirao, morat ću si malo više truda dati oko istog.

Bit će da prijatelj ima bitan dio fotografske povijesti :)

Godinu sam zaključio po nekakvom foto history linku na kojem je ovaj gore ufotkani bio najsličniji onom s linka. Može bit 1898 ili 1896, jedina dva modela koji izgledaju isto kao ovaj.

jpogorilic
[18. 06. 2013.]

Lijepa fotografska povijest...

goja1510
[03. 09. 2013.]

Lijep info i fotka!

Nemate ovlasti aktivnog sudjelovanja. Morate biti registrirani i prijavljeni.

site copyright © 1998.-2024. Janko Belaj / Fotozine "Žičani okidač"   [site powered by Zine V3 alpha 9.1]   .:korisnički ugovor / terms of use:. …& obavezno štivo!
built with bbedit Valid XHTML 1.0 Strict Valid CSS!

Zbog nekog doista blesavog EU zakona dužni smo vas informirati da i naš Fotozine rabi cooki-e (kažu da su to “kolačići”) kao i valjda 99.999% stranica na kugli zemaljskoj. Za izvan nje nemamo informacija. S tim keksima mi ne otkrivamo vašu dob, visinu, debljinu, sposobnost kadriranja, lažiranje exifa i niš takvoga, već nam samo pomažu da se logirate i tak to. A kaj sad možete? kliketnut dole i reć poruci izazvanoj idiJotskim zakonom adio… (A mi smo vas zakonski informirali :P ;))

Bla, bla, tri put Hura i O’Kej…