Razni dijelovi biljke crvene bazge sadrže vitamine, osobito C, masno i eterično ulje, organske kiseline (jabučna), šećere, tanin, triterpenoide, ugljikovodike i flavonoide. U mladim listovima i nezrelim plodovima sadržan je cijanogeni glikozid sambunigrin koji je vrlo otrovan i uzrokuje veliku kiselost. Aktivne tvari u kori su određeni terpenoidi, betulin i betulinska kiselina, a također i steroid beta – sitosterol. Cvjetovi sadrže flavonoid kvercetin.

Plodovi su uvjetno jestivi, za konzumaciju su sigurni nakon što se skuhaju. Vrlo slična vrsta je crna bazga, a razlikuje se od crvene po tome što su joj bobe crne boje i vrlo ukusne. Crvena bazga ima gorke bobe no zato su poprilič- no hranjive jer imaju relativno visok udio masti, proteina i ugljikohidrata. Bobe crvene bazge su blago otrovne dok su sirove i to joj je zajedničko svojstvo s crnom bazgom. Nakon što se skuhaju od njih se može spraviti marmelada, žele ili vino. Mogu se sušiti za zimu pa im se na taj način ublažava okus. Cvjetovi se mogu konzumirati sirovi ili kuhani. Od korijenja se može spravljati napitak nalik na čaj.