Izložba i predstavljanje knjige u Zagrebu (Dubrava) — vijesti

U ponedjeljak, 16. 4. s početkom u 18:30 sati u maloj dvorani Kulturnog centra Dubrava u Zagrebu u sklopu projekta Mjesec fotografije u organizaciji udruga Fotogard i Fotoklub Čakovec otvara se izložba fotografija i predstavlja knjiga "Promišljati fotografski".

„Važno je stalno razmišljati i promišljati fotografski, a ne samo fotografirati.
Predstavit će vam se članovi Fotokluba Čakovec izložbom fotografija te predavanjem i razgovorom s autorom knjige ‘Promišljati fotografski’ Davorom Žerjavom, članom Fotokluba Čakovec. Pored autora, u predstavljanju knjige sudjelovat će i njegovi klupski kolege, Davor Dolenčić, predsjednik kluba i Davorin Mance, dopredsjednik.
U sklopu tribine priređena je i bit će otvorena izložba fotografija, koje se kao ilustracije pojavljuju u rečenoj knjizi. Tako nam se svojim radovima predstavljaju članovi ovog renomiranog međimurskog kluba: Mario Blažević, Davor Dolenčić, Dalibor Horvat, Petar Grozni Kovač , Filip Lučin, Siniša Ludaš, Davorin Mance, Željko Ovčar, Petar Sabol, Nikola Šimunić, Lucija Trupković i Davor Žerjav.
A sada riječ-dvije o knjizi i izložbi.
Naslov knjige i izložbe više je nego poticajan, jer one svojim sadržajem i načinom iskaza daju novi pristup u poimanju stvaranja i promatranja autorske fotografije i boljem razumijevanju niza problema koji se javljaju u fotografskoj produkciji. Kad govorim o autorskoj fotografiji, onda prije svega mislim na onu fotografiju koja se stvara i njeguje u našim fotografskim udrugama.
Dakle, u okviru svoje Edukativne biblioteke Fotoklub Čakovec sredinom je prošle godine izdao rečenu knjigu o fotografiji. Knjiga je namijenjena prije svega ljudima koji se bave autorskom fotografijom, odnosno onim autorima koji fotografiju shvaćaju i prihvaćaju kao središnji medij svog kreativno-umjetničkog rada i djelovanja. Vrijednost knjige očituje se i u tome što su u njenom nastanku i uređivanju, uz autora, sudjelovali i drugi članovi kluba.
U knjizi je obilje prikupljenih podataka i vrijednih činjenica i može se s pravom reći da je komplementarna s prirodom autorskih fotografija članova kluba koje je ilustriraju. Naravno, autorski pristup je izrazito subjektivan, što knjizi daje posebnu draž i vrijednost, tim više što je autor sklon i uvažavanju drugih kritički utemeljenih stavova i prakse.
Osim činjenice da je autor i sam fotograf i edukator iz domene umjetničke fotografije na mnogim tečajevima fotografije, on je i učitelj hrvatskoga jezika, što je posebno vidljivo u preciznim rečenicama koje gdjegdje djeluju kao zasebne slike od bisernih riječi, jer riječ je slika, a brižljivo izabrane riječi u rečenici tvore malu izložbu bogatih slika.
Kada govori o fotografiji autor ih dijeli na dobre i loše. Dobra fotografija mora biti tako likovno (estetski, kompozicijski) uređena i tehnički savršeno dotjerana da pobudi naše zanimanje i emocije. Ona dakle prolazi dugačak put – od ideje, vizualizacije, snimanja, odnosno fotografiranja (ili kako to u literaturi popularno nazivaju produkcijom) pa preko obrade fotografije (brojni kompjutorski alati i postupci u digitalnoj fotografiji, te razni postupci u analognoj fotografiji), ili kako to još nazivaju – postprodukcija, pa do prezentacije (izložbe, projekcija digitalnih slika, objava u katalozima, monografijama, knjigama).
Dobra fotografija jest dakle ona fotografija koja ostvaruje onu svrhu i cilj zbog koje je napravljena; to je ona fotografija koja je likovno oblikovana i koja ima neku zanimljivu, posebnu priču, dakle fotografija sa sadržajem koji će izazvati određene dojmove ili pak emocije kod promatrača. Da bi se promislila i snimila takva fotografija važno je znati fotografski misliti i domisliti prizor, a kako to činiti odgovor daje rečena knjiga.
Valja poslušati savjet autora. Jer nema bezbrižnog fotografiranja, škljocanja fotoaparatom i naivnog mišljenja da se sve što je loše snimljeno dade urediti naknadnom obradom u Photoshopu. E, neda se! Kad nešto loše krene otpočetka, ne može se naknadno popraviti jer to više nije ni ideja, ni misao, a ni fotografija koja spada u red dobrih, kreativnih, autorskih fotografija. Autor zastupa tezu, što posebno pozdravljam, da je potrebno kontinuiranje učenje, intelektualno poimanje, pronicanje i estetsko procjenjivanje prirode žanra i tematike one fotografije koja autora najviše zanima.
Da bi napravio dobru fotografiju, ističe autor knjige, fotografi se moraju držati već dobro poznatih pravila: fotografija mora biti neobična; nije važno što se snima, nego KAKO; običan motiv mora biti snimljen neobično; neobičan motiv može biti snimljen obično i neobično. Fotografiranje je umijeće odbacivanja. U fotografiju valja unijeti samo nužno potrebno po principu – snimanje dijela za cjelinu; izbjegavati više centara interesa na fotografiji i tako dalje.
"Promišljati fotografski" knjiga je koja je nedvojbeno pobudila zanimanje fotografske javnosti, čemu je poseban impuls dala njena promocija preko internetskih stranica portala Fotografija.hr i javne promocije u organizaciji vodstva kluba. Dosad su imali promociju knjige u Čakovcu (listopad 2011.), Samoboru (studeni 2011.) i u Kutini (veljača 2012.).
Izložba je, kako smo to već i napomenuli, sastavni dio promocije knjige. Pri njenom koncipiranju autori su je višestruko osmislili: kao školski prikaz žanrova i stilova koji se njeguju u suvremenoj fotografiji, ali i kao promociju autora, odnosno kao djelomičan prikaz njihovih fotografskih ostvarenja koja su, što valja posebno naglasiti, veoma dobro osmišljena, kompozicijski i tematski.
Valja reći i to da prezentirane fotografije nisu plod trenutnog uspjeha autora i Fotokluba Čakovec već su rezultat dugog puta njihovog učenja, vježbanja, stvaralaštva i zajedništva. Svaki od autora nam ovom prigodom daje samo dio svih pogleda na zbilju oko nas, svoje viđenje života i vremena sadašnjeg. Svaki od njih nam predočava svoj osobeni fotografski rukopis, fotografski izričaj, ali i potvrdu poznavanja medija fotografije i fotografskog promišljanja.
Na izložbi prevladavaju fotografije prikaza životne zbilje i svijeta oko nas, zatim konceptualna i eksperimentalna fotografija koje montažom (dodatnim intervencijama računalnom obradom) pobuđuju posebnu pozornost. Od brojnih fotografija koje su tijekom svog bavljenja fotografijom stvorili autori su pokazali samo one koje su pravi umjetnički iskazi fotografskom slikom.
Životna zbilja prezentirana je zanimljivim fotografijama u kojima se vješto isprepliće dokumentarno i estetsko, odnosno to su fotografije koje u sebi nose obilježja umjetničkog kako to definira Susan Sontag, fotografije koje sadrže „maštu i intuiciju autora i mrvice informacije“.
Tako su na izložbi iz domene životne zbilje prezentirane fotografije prirodnog i urbanog krajolika, portreta, prirode, akt i „life“ fotografija, odnosno tematski one fotografije koje su se tijekom povijesti fotografije potvrdile kao velike teme i najčešće su u sferi interesa mnogih fotografa.
U tom kontekstu valja istaknuti da rečene fotografije nose u sebi pečat onog svima nama dobro poznatog „zaustavljenog trenutka“ još poznatijeg svjetskog fotografa Henri Cartier-Bressona koji je upravo takvim pristupom dokumentarnu fotografiju podigao na razinu umjetnosti. Tako na ovim prezentiranim fotografijama taj zaustavljeni trenutak prerasta iz dokumenta vremena i zbilje u fotografsku estetiku, koja snagom doživljaja i porukom pobuđuje emocije promatrača.
Zanimljive su i poučne izložene fotografije koje spadaju u domenu konceptualne i eksperimentalne fotografije gdje nam autori svoja razmišljanja prenose iz sfere realnog u sferu metaforičke prezentacije viđenog, odnosno u područje tumačenja životne zbilje kroz fotografske simbole i znakove.
Izložba i pored toga što nosi pečat jakih autorskih individualnosti zapravo je dobro promišljena cjelina. Iza izloženih fotografija stoje autori koji promišljaju fotografski i sposobni su svoje ideje i svoja htijenja izvesti do kraja. To su vrlo plodni autori istraživačkog duha i kritični prema svemu, vlastitom i tuđem znanju, koji znaju u svojim uradcima pokazati sadržaj i smisao osobnih doživljaja. Ovim autorima nisu nepoznate teoretske osnove dobre fotografije, ni ostvarenja hrvatske i svjetske autorske fotografije; njihovi su radovi u suglasju s međunarodnim trendovima, što je potrebito posebno istaknuti, jer su mnogi od njih primljeni i nagrađeni na natječajnim izložbama najvišeg međunarodnog ranga.
Otuda je i neupitna vrijednost knjige i izložbe Promišljati fotografski. Jer autorska fotografija nije fotografična ako samo realistično prikazuje što je zabilježila mašina i ako u njoj nema autorove ideje, priče i poruke. U njoj se mora vidjeti kreativni napor autora, njegovo znanje, vještina, intuicija i njegov umjetnički integritet i snaga.
I na kraju valja odati priznanje autoru knjige i autorima fotografija, izdavaču knjige Fotoklubu Čakovec i suorganizatoru ovih manifestacija – udruzi i portalu Fotogard, posebno Krešimiru Pletikosi, predsjedniku udruge i grafičkom uredniku portala. Svi su oni svojim djelima, radom i marom i izdavačkim pothvatom znatno upotpunili hrvatsku fotografsku stručnu biblioteku i recentnu fotografsku produkciju. Priznanje i zahvalnost valja odati i domaćinu izložbe Narodnom sveučilištu Dubrava i svima koji su na bilo koji način sudjelovali u stvaranju fotografskih promišljaja!"

Vinko Šebrek
počasni predsjednik Fotokluba Zagreb