Fotozine “Žičani okidač” : ISSN 1334-0352 : s vama od 6. 6. 1998

fotozine
fotografija
druženja
prilozi
sitnine
prijavnica
nadimak:

lozinka:

upamti me
trenutno prisutni:

vijesti: godina 2019.: Travanj: vijest br. 1978

Istarski puti – izložba fotografija Zorana Osrečaka

[objava za medije: 8. Travnja 2019.][vijest pročitana 819 puta]

Zoran-Osrecak--najava-izlozbe-fotografija--Istarski-puti.jpg
Zoran-Osrecak--izlozba-Istarski-puti--Jutro-u-motovunskoj-dolini-2018.jpg
Zoran-Osrecak--izlozba-Istarski-puti--Kalvarija-Zminj-2015.jpg
Zoran-Osrecak--izlozba-Istarski-puti--Magleno-jutro-s-Picna-2017.jpg
Zoran-Osrecak--izlozba-Istarski-puti--Prema-Plominu-2017.jpg

U petak, 12. travnja, 2019. u zelinskoj Galeriji “Kraluš” Pučkog otvorenog učilišta, Vatrogasna 3, s početkom u 19.00 sati, bit će svečano otvorena samostalna izložba “Istarski puti”, autora Zorana Osrečaka. Dugogodišnji umjetnički fotografski projekt “Srca Istre” javnosti objavljen 2017. zajedničkom rovinjskom izložbom četvorice autora (Belaj, Hančić, Osrečak i Perić) koji su nakon niza zajedničkih posjeta kontinentalnoj Istri objedinili subjektivne doživljaje Terra Magicae, kod Osrečaka je postao snažna motivacija za realizacijom vlastitog, proširenog i intimnijeg viđenja ove magične zemlje. Uz četrdeset umjetničkih crno-bijelih fotografija autor će vam pokušati iskazati vlastite doživljaje, misli i osjećaje koje je skupio u brojnim posjetima središnjoj Istri.


Marijan Grakalić, književnik i likovni kritičar, u katalogu piše:
Fotografsko slikarstvo Zorana Osrečaka u ciklusu “Istarski puti” unatoč svojoj posebnosti po naslovu, temi i senzibilitetu nadovezuje se na prethodne uzore. Prije svega se pod tim misli na i danas očito inspirativni putopis Franje Horvata Kiša iz Lobora koji je o Istri pod tim nazivom pisao lirske putopise opisujući zemlju kakve više nema, a koji su ukoričeni i tiskani 1919. godine. Isti literarni predložak iskoristio je svojedobno i režiser i pisac Branko Belan, osnivač katedre za montažu na Akademiji za kazalište i film u Zagrebu, koji 1953. godine režira dokumentarni film “Istarski puti”. Belanov snimatelj bio je čuveni Oktavijan Miletić, utemeljitelj hrvatske i jugoslavenske kinematografije. Fotografija u tom dokumentarnom filmu posjeduje umjetničku narativnost donekle sličnu onoj koju vidimo i kod Osrečaka koji također bilježi i snima istarsku svakodnevicu poput znamenitosti (monumenta) koju treba upoznati.
Osrečakova fotografija posebna je u izmjenama tonaliteta osvjetljenja u gotovo svakom pojedinom kadru, nevezano za to je li posrijedi panoramska ili fotografija interijera. Prvenstveno se vodi računa o kompoziciji slike i njezinoj uvjerljivosti i preglednosti. Osrečak vješto izbjegava fotografske fraze tipične za razglednice ili domaćinske fotografske albume, nastojeći uvijek maksimalno nadzirati i pozadinu fotografije kako bi se ustanovila dubinska harmonija ali i istakli detalji u prvom planu. Autora najviše zanima čisti prostor onakav kakav je zatečen u zadatom trenutku, točnije onda kad su puste i zagrade i palače, ulice i trgovi, križevi i crkve, kapele, kameni zidovi ili polja. Ljudi na fotografijama gotovo niti nema. Tek u jednoj od niza fotografija, posve tipično za Osrečaka, pojavljuje se jedna mačka i jedna starica. Ta “čistoća” ipak nije, ako ste pomislili, nehumana. Ona je tek izraz težnje za monumentalnom estetikom koja bilježi starinu i želi je sačuvati, omogućiti da pogled na nju kakva jeste bude sačuvan i za one ljude koji tek dolaze ili za one koji nisu ili nemaju prilike ići istarskim putima.
Takav pristup pogađa dojam Istre koje više nema a opet je tu, sličan atmosferi Belanova i Miletićeva filma gdje vezivno tkivo nisu tek starine koje se razgledavaju i snimaju već i ono nevidljivo ali važno što stoji iza njih. Isto što se naslućuje i kod Osrečakovih fotografija, osjećajnost jedne zatvorene i ograđene opuštenosti, jednog drugog vremena koje se ne bez stanovita otpora odvaja od sebe kao bi bilo na trenutak prisutno i dostupno barem za umjetničku intervenciju (fotografiju).
Magična Istra tako se otkriva kod Osrečaka u puno ozbiljnijoj i dubljoj sentimentalnosti nego što je to slučaj u površnom i romantičarskom zanosu inspiriranom tek krajolikom, bajkama ili vinom. Njegov posao, kojeg se sada može ovdje razgledati. ozbiljan je način da se svaki pa i najmanji detalj vrijedan umjetničke pažnje prikaže kao nešto što je kao takvo već po sebi velebno i zato vrijedno. Nešto zbog čega je Istra upravo takva kakva jest tj. zemlja mila.

Zoran Osrečak (zock.fotozine.org) profesionalni i umjetnički fotograf koji djeluje u Svetom Ivanu Zelini i Zagrebu. Fotografijom se bavi od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Nakon završene Škole primijenjene umjetnosti u Zagrebu, odsjek fotografije, radi kao profesionalni fotograf i snimatelj (HRT, SUVAG, član sekcije snimatelja Društva filmskih radnika, u Ministarstvu Kulture kao jedan od petorice foto-dokumentarista mlade generacije službe za zaštitu spomenika kulture), a usporedno razvija i poslovnu karijeru na rukovodećim mjestima u poduzećima i distribuciji proizvođača fotografske opreme. Početkom novog milenija radi kao novinar u raznim časopisima, dnevnim novinama i portalima vezano za razvoj digitalnih tehnologija u foto i video industriji, povijesti fotografije te fotografskim i snimateljskim savjetima. Godinama je angažiran na velikom broju predavanja o fotografiji i fotografskoj tehnici, a također djeluje i na edukaciji novih fotografskih naraštaja u Hrvatskoj. Umjetnički djeluje na velikom broju skupnih fotografskih izložbi tijekom osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća, kao član Fotokluba Zagreb, a od samog osnutka (1998.) sudjeluje u radu najstarije domaće fotografske internet zajednice Fotozine.org. Suorganizator je i sudionik “Foto-Ars” umjetničkih fotografskih kolonija: u Erdutu (2010.), Baranji (2011.), na Plitvicama (2012.) i na Biokovu (2014.). Značajnije izložbe novijeg datuma su skupna izložba “Srca Istre” (2017.) u Photo Art Gallery Batana u Rovinju i samostalne izložbe “Lijepa naša [u kvadratu]” (2018. i 2019.) u galeriji Siscia Obscura u Sisku i galeriji Cinkuš u Zagrebu. Član je ULUPUH-a od 2019. godine.

Izbor njegovih radova možete pogledati na zockphoto.com.

site copyright © 1998.-2019. Janko Belaj / Fotozine "Žičani okidač"   [site powered by Zine V3 alpha 9.1]   .:korisnički ugovor / terms of use:. …& obavezno štivo!
built with bbedit Valid XHTML 1.0 Strict Valid CSS!

Zbog nekog doista blesavog EU zakona dužni smo vas informirati da i naš Fotozine rabi cooki-e (kažu da su to “kolačići”) kao i valjda 99.999% stranica na kugli zemaljskoj. Za izvan nje nemamo informacija. S tim keksima mi ne otkrivamo vašu dob, visinu, debljinu, sposobnost kadriranja, lažiranje exifa i niš takvoga, već nam samo pomažu da se logirate i tak to. A kaj sad možete? kliketnut dole i reć poruci izazvanoj idiJotskim zakonom adio… (A mi smo vas zakonski informirali :P ;))

Bla, bla, tri put Hura i O’Kej…