| bio [28. 12. 2009.] |
Pozdrav, Jedno brzo pitanje. Radim pinhole kameru, pa mi trebaju podaci o f broju i promjeru rupe, to sve imam ali za izmjeriti svjetlo sa svjetlomjerom fali mi iso osjetljivost. Ima li ko ideja ? Papir je POLIMAX II RC ? Hvala unaprid. Eh da, kamera je očito gotova. :-) |
| Toco1980 [28. 12. 2009.] |
Pokušaj po tom pitanju kontaktirati obscurasa, moguće on zna... |
| janimir [28. 12. 2009.] |
Za papir postoje ISO-P mjere, no nisam ih nikad baš shvatio (nit sam se odveć trudio s nekim R logaritmima, što god oni bili, "znao" sam ih toliko dugo da položim ispite = nekoliko sati :))). ja sam računao na osjetljivost između film ISO 2 i film ISO 5 (u najboljem sličaju). obično film ISO 3. No razlike od paketa do paketa su velike i neophodne su probe! |
| bio [28. 12. 2009.] |
Hm dakle da krenem sa iso 16 i krenem prema dole ? ISO 3 na ovu osvjetljenost mi izlazi 10 sati expozicije. |
| vugi [28. 12. 2009.] |
je gazda je u pravu. efke papiri bili su negde oko 2 iso a ovaj kodak je nekaj osjetljiviji pa probaj. kad uloviš iso javi |
| bio [28. 12. 2009.] |
Ma krenio sam od 100, 50 ... več je kasno pa sutra nastavljam. |
| janimir [29. 12. 2009.] |
ma krenes od iso 9! maximum… velim ti, ispod 4 je normativ. |
| limijer [29. 12. 2009.] |
Testirao davno dok je DIN bio standard. Negde izmedju 5 i 8 DIN. To je ako dobro racunam 3-4 ASA. |
| limijer [29. 12. 2009.] |
Da ne bude zabune, testirao davno na EFKE papirima gradacije 2. Vrednost moze da posluzi samo kao polaz za današnje papire. |
| Double [29. 12. 2009.] |
Ja sam radio s efke papirom 2 gradacije i mjerio na ISO 2=) |
| Double [29. 12. 2009.] |
Primjer |
| bio [30. 12. 2009.] |
AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA pao mi je je**** toplomjer na pločice i raspao se. Ne mogu mjerit temperaturu. |
| bio [31. 12. 2009.] |
Evo nabavio toplomjer, slike su tu. Očito nije dobro, pretpostavljam kratka expozicija, ako neko ima savjet dobro došao je. NEGATIV
POZITIV + PUNO PS3
|
| limijer [31. 12. 2009.] |
Eh... ko izmisli bracketing... :) Pazi, prvo... ne mora da znaci da sam u pravu ali ... kao da ti kutija pusta svetlo. To ces lako proveriti. Stavi papir u kutiju, zalepi rupu da ne prolazi svetlo kroz nju, izadji napolje i ostavi kutiju dva tri minuta (dakle nema nikakve ekspozicije papira) vrati se u laboratoriju i taj neeksponiran papir razvij (standardno kao da je eksponiran). Ako posivi, promeni boju od bele... tacno ces i videti gde pusta. Ako je papir beo, i nema sivih fleka, odlicno!!! Drugo, kada smo vec kod eksperimenta, uvek napravi tri probe (bar). Tako kako je pokazao svetlomer; +1 ekspoziciju; -1 ekspoziciju (alternativno +/- dve ekspozicije). Onda ćeš imati neki polaz i manje nedoumica. |
| bio [31. 12. 2009.] |
Orginal je korigiran od strane skenera inače je cili crne boje sa natruhama :-) svjetlije nijanse. Šta se bracketinga tiće ovo je najduža expozicija ostale nije bilo smisla niti skenirati. Šta se tiće puštanja svitla uzeti ču još 50 m izolirke i valjda če biti bolje. |
| limijer [02. 01. 2010.] |
Sretna nova! :) Sve su to stvari kroz koje smo svi prolazili manje ili vise uspesno. Nemoj se mnogo nervirati ako ne ide sve kako treba u pocetku. Doci ce sve na svoje mesto. Ako si vec odlucio da radis ovo, onda spremi zivce. Dakle, prvo se uveri da kutija nigde ne pusta svetlo. Drugo - jesi li proverio novi termometar? Izbazdari ga. Pre godinu dana jedan koji je meni dopao pokazivao je 6 stupnjeva manje od stvarne temperature. Bazderenje je lako. Uzmi casu. U nju stavi 2-3 kockice leda i termometar. Ziva ce odmah pasti najverovatnije ispod 0, a onda se malo popeti i tu stati. Kada led pocne da se topi to sto ziva pokaze je 0. Tacka topljenja leda. Vazno je da hemikalije ne budu ispod 20C, a sada kada je haldno to se cesto desi. Kada ove dve stvari uradis, onda mozemo da krenemo sa eksperimentom. I obavezno koristi svetlomer koristi svetlomer. Sigurno da aparat ne pokazuje toliko nisku osetljivost ali lako je za racunanje. Ako je minimalna osetljivost 200ASA, a ekspozicija izmerene scene 1/125sec (ali za koju blendu... recimo 5,6 ) dalje znas kako se racuna? ... jedna ekspozicija= 1 puna ASA vrednost. Dakle, idemo na dole 100ASA=1/60sec 50ASA=1/30se 25ASA=1/15sec 12ASA=1/8sec 6ASA=1/4sec To su okvirne vrednosti ali kada jednom ovako pogodis pravu ekspoziciju, videces i kolika je priblizna blenda pa ce ubuduce sve biti vrlo precizno. Sa ovim sto si u prvom eksperimentu dobio, kao sto vidis, ekspozicija je brila priblizno dobro odredjena prema nebu, a to je iskustveno +2 ekspozicije za donji deo scene. |
| bio [02. 01. 2010.] |
Hvala na čestitkama, sve najbolje tebi i tvojima. Dakle testiranje na svjetlo je napravljeno i danas dobivam rezultate. Šta se termometra tiće sramota me s čim se služim trenutno, ali imam dva i oba pokazuju istu temperaturu. Šta se expozicije tiće koristim program "Pinhole Designer" koji taj posao radi fantastično (problem mi je odrediti širinu rupe, ali ja mislim da če današnji rezultati biti ok). Ono šta me zanima u ovom trenutku je: dali sa neštto višom temperaturom dobivam više kontrasta (ako da kolika je ta temperatura) i koliko se papir drži u razvijaču (E ovo me stvarno zanima), a koliko u fixiru (3-5 min kao i film ?) ? A šta se mog znanja o foto tematici tiče ono je više manje oslonjeno na fotozine, tek sada čitam "Fotografija" od Milana Fizija i "Camera obscura" od Obscurasa. Znam da je opširno ali ja sam od onih tipova koji puno pitaju (ali samo jednom)? |
| bio [02. 01. 2010.] |
rezultat opet isti. postoji mogučnost da je problem u kemijskom procesu ili starom papiru |
| limijer [02. 01. 2010.] |
:) Svi smo mi jednom pitali nekoga. 1. Papir treba držati u razvijaču uz lagano ljuljanje posude tako razvijač ravnomereno prelazi preko emulzione strane papira točno 2 minuta. Drzanjem papira duže u razvijaču ne bi li se pojavili detalji, on samo posivi. Ako se slika pojavi pre isteka dva minuta i nastavi da crni, prebacivanjem u fiksir nećeš dobiti dobar kontrast ni lepo razvijene crne površine. U prvom slučaju produži ekspoziciju u drugom skrati. 2. Temeratura hemikalija treba da bude 20C +/- 1C 3. Papri stoji u fiksiru 5 minuta, uz lagano ljuljanje posude kao kod razvijanja. Tek po isteku vremena možete upaliti svetlo. 4. Ako je papir star, fotografija je siva i bez kontrasta. Ovo bi mogao biti rezultat straog ili nepravilno skladištenog papira. 5. Visa temperatura neće menjati kontrast. |
| limijer [02. 01. 2010.] |
Pretpostavka je da su hemikalije napravljene pre... ne više od 2 meseca, da ako je u njoj radjeno nije razvijeno više od 100 papira formata 9x14 u litru, da je hemikalija bila pohranjena u smedjoj ili nekoj drugoj staklenoj posudi obojenog stakla, punoj do vrha i dobro začepljenoj (kada bocu okreneš naopako da tekućina ne počne da curi). |
| bio [03. 01. 2010.] |
Po ovome svemu star papir (>10 godina). Kemija je nova, sve skupa 7 slika 10*15. Papir u razvijaču pocrni nakon 1 minute, tako da nikad nisam ni dočekao 2 minute. U ponedjeljak naručujem novi papir u praxisa. btw. koliko se osvjetljava papir na enlargeru ??? |
| Double [03. 01. 2010.] |
pa ne osvjetljavaš ga ništa ako ti je već bio u kameri obscuri=) |
| bio [03. 01. 2010.] |
:-) ovaj dio nije vezan za obscuru |
| obscuras [03. 01. 2010.] |
Dražene pregledaj na fotozine-u zabilješke uz slike ©ame®@ obs©u®@ ©ilind®ic@ koje sam do sad nasajčil. Ima i slika kamera (pa vidiš kak izgledaju), a uz fotke piše na čemu su i kolko dugo snimane. Da nabrojim samo neke: ©ame®@ obs©u®@ ©ilind®ic@ Coca Cola, ©ame®@ obs©u®@ ©ilind®ic@ Red Bull-1, ©ame®@ obs©u®@ ©ilind®ic@ Red Bull-2, ©ame®@ obs©u®@ ©ilind®ic@ Red Bull-3, ©ame®@ obs©u®@ ©ilind®ic@ Red Bull-4, ©ame®@ obs©u®@ ©ilind®ic@ Red Bull-5, ©ame®@ obs©u®@ ©ilind®ic@ Red Bull-6, ©ame®@ obs©u®@ ©ilind®ic@ Red Bull-7, ©ame®@ obs©u®@ ©ilind®ic@ GEMINI-1, ©ame®@ obs©u®@ ©ilind®ic@ GEMINI-2, ©ame®@ obs©u®@ ©ilind®ic@ GEMINI-3, ©ame®@ obs©u®@ ©ilind®ic@ GEMINI-4, kao i čitav album ©ame®@ obs©u®@ ©ilind®ic@ ZLATNO OKO, Pa prošvrljaj još po galeriji obscuras jer o cilindričnim kamerama opskurama ima još dost tog kaj Ti može poslužit. Axi na nečemu zapel možemo se i dom@ilavat. |
| bio [03. 01. 2010.] |
Vrhunski posao. dakle mana mojih slika je cilindrični oblik u kombinaciji sa foto papirom (i to bijelim) i uz sve to papir stariji od 10 godina (koji nije dobro skladišten). ako koristim nešto ovako LINK trbalo bi biti bolje ? |
| obscuras [03. 01. 2010.] |
Nije toliko u pitanju označeni rok trajanja! Vidi ovu sliku snimljenu opskurom na film kojem je istekao rok trajanja prije više od 10 godina! Pročitaj sve komentare pod slikom i ne srljaj! Ne kupuj naprečac! Sve kaj kapitalisti hoće je samo Tvoja lova! Od 1995. godine delam sa kamerama opskurama i sav fotomaterijal sam pokupil iz smeća! Trošak; NULA, ZERO, NIŠ! Samo kemija treba biti friško zmućkana (mada i tu rabim ona stara prašak pakovanja starija od 20 godina koja su naifci pobacali u smeće)! |
| bio [04. 01. 2010.] |
Koje je onda rješenje za ovu situaciju (ako postoji) ? |
| limijer [05. 01. 2010.] |
Huuu dakle ovako. Idemo od pocetka. Ako je papir star vise od deset godina - Zaboravi. Bice siv i nekontrastan. Za hemikalije sam ti objasnio. /Praskaste hemikalije mogu dugo da traju (dok su u pahu, dok ih ne napravis), koncentrati - tecnost to je vec druga prica. Citaj uputstva na kesi i STROGO ih se pridrzavaj!!! Film i papir nisu isto, ali i kriterij, sta je dobro, a sto nije. Eksponiranje papira zavisi od gustine negativa. Nema pravila. Rade se probe. Iscepas parce papira postavis ga na dasku povecavajuceg, zatvoris na objektivu povecavajuceg blendu za dva stepena i krenes od reciimo ekspozicije od 2 sec, pa u razvijac 2 minuta, fiksir 5 minuta, pa sledecu probu na isto mesto stavljas papir, eksponiraj 4, sec, pa sledeci 8... dok ne dobijes nesto sto bi licio na dobro osvetljen papir. E, to je tek polaz. Sada stavis citav papir pa osvetli ekspozicijom dobre probe. Mozda ce trebati ekspoziciju malo pojacati ili malo kratiti, ali to je vec stvar procene. |
| limijer [05. 01. 2010.] |
Ti moras prvo da budes siguran da ti je sve kako treba - heikalije, papir, camera koju si napravio pa ako i tada nesto nije u redu, onda cemo traziti dalje, a sada, kada ti je papir star, aparat pusta svetlo, hemikalije meris termomemtrom za koji nismo sigurni da pokazuje pravu temperaturu... previse je opasnih provalija u koje si mozda zalutao da bi bili sigurni sta je u pitanju. Kada sredis sve i budes siguran da si proces koliko toliko stavio pod kontrolu, onda uzmi stari papir pa ces videti ima li razlike i kolike i da li ti se to sto dobijas svidja ili ne. |
| bio [05. 01. 2010.] |
Pozdrav Zorane upravo pročitao biografiju i mogu reči da mi je čast učiti od vas i Ivice. Eliminirao sam jedan problem jer sam napravio kameru od kutije za foto papir. Ostala dva problema se nadam rješiti do kraja tjedna. |
| obscuras [05. 01. 2010.] |
Pretpostavljam da je problem sljedeći. Da pojasnim od početka. Camera 0bscura (tamna komora) mora biti TAMNA KOMORA (MRAK, ČISTA MRAKAČA)! Višekratno sam pojašnjavao da se svjetlom može vladati samo u potpunom mraku (pa nema smisla fotografima želiti "dobro svjetlo" jer im u stvari treba dobar mrak!). Ako gledaš kameru opskuru iznutra (zamisli da si mravac zalutao u svoju kameru), izgleda kao velika kino dvorana u kojoj se proicira slika. Rupa-objektiv tvoje kamere je objektiv projektora koji proicira sliku. Da je cijela ta kinodvorana (svi njeni zidovi, strop i pod) obojena (savršenom) crnom bojom (koja ne daje odraz nijednoj valnoj dužini svjetla) nebi vidio ništa. Zato u toj dvorani jedna stijena (nasuprot onoj sa koje se proicira slika) treba biti čista bijela (to neki zovu ekran, displej a u stvari je projekcioni zaslon). Ta bijela ploha odražava svaku zraku svjetla (svaku valnu dužinu svjetla) i zato na takvoj bijeloj plohi u kameri opskuri vidimo projekcije raznih boja (od najsvjetlije do najtamnije). Ta se svjetlost projekcije, koje padne na bijeli projekcioni zaslon od njega odbija i pršti po projekcionoj dvorani (kameri opskuri) u svim smjerovima. Nastaje pravi svjetlosni kaos! Ako bi čitava projekciona dvorana bila bijele boje (dakle preostala 3 zida, strop i pod), tada bi se svjetlost odražena od projekcionog zaslona odbijala i od tih ploha. Čitava projekciona dvorana više nebi bila tamna komora jer bi je ispunio košmar lutajuće svjetlosti, a tada više ni projekcija nije kontrastna. Važno je dakle sve unutarnje plohe kamere obojiti crnom bojom, ili izvesti od crnog materijala (crnog fotokartona), ili obložiti crnim filcom. To važi i za rupu-objektiv, i njegova unutarnja strana mora biti crna (zagaravljena). Tek kad su svi ovi (fizički odn. tehnički) uvjeti ispunjeni dolazi na red preispitivanje ostalih vfaktora (kemije, parametara snimanja i sl.). Camera 0bscura ili TAMNA KOMORA to zaista mora biti! Nije to samo pramajka svih fotoaparata (ako se koristi kao najjednostavnija sprava za snimanje). Camera 0bscura se nalazi u svakoj vrsti naprava za snimanje fotografskih, kino, TV, video i inih kamera (to je onaj prostor između otvora objektiva i čipa, kod digitalnih kamera, to je onaj prostor između otvora objektiva i filma, kod analognih kamera, to je i fotolaboratorij sa projektorom za povećavanje, i foto studio, i kazališna pozornica). Camera 0bscura ili TAMNA KOMORA mora biti svaki prostor u kojem želimo vladati svjetlom! Dakle, to da li u Tvoju kameru (osim kroz rupu-objektiv) "curi" svjetlo kroz neke neželjene pukotine, rasjede, rupice, samo je početak priče, jer PRVI uvjet za gradnju (naprave za snimanje) kamere, je DA BUDE IZVEDENA OD SVJETLONEPROPUSNOG MATERIJALA i da je u njoj (kad je rupa-objektiv zatvorena) savršen mrak (NIŠTA)! DRUGI uvjet (sam prethodno dosta opsežno objasnio) je DA UNUTRAŠNOST KAMERE NE SMIJE ODRAŽAVATI NIKAKVO SVJETLO. U kameri nesmije biti lutajuće svjetlosti jer ona umanjije kontrast snimke. Želim Ti dobar mrak i da budeš dobar gospodar svjetlosti. |
| limijer [05. 01. 2010.] |
Knjiski objasnjeno, nema se vise sto reci. Sada znas kako treba napraviti kameru, oko hemije smo se uglavnom dogovorili... kada ispostujes sve receno verovatno ce rezultati biti zadovoljavajuci. |
| bio [06. 01. 2010.] |
 Novi primjerak na ravnoj Cameri obscuri od kutije za foto papir |
| obscuras [07. 01. 2010.] |
Odlična snimka za učenje. 1. hrpa mrvica, dlačica, smeća u kameri.... dakle; TREBA RADITI UREDNIJE 2. kut snimanja širi od 90°! dakle; veliki obodni pad osvjetljenja. Negativ je najosvjetljeniji (najgušći ispred objektiva-rupe) u sredini. Trebalo bi ga pri kontaktnom kopiranju precizno osvijetliti (točkastim izvorom svjetla) iz točke projekcije (sa mjesta rupe-objektiva dakle iz toče iz koje je svjetlo padalo na papir) da bi se dobila jednakomjerno osvijetljena kontaktna kopija negativa. Sredina slike je "skurena". Skenom sirovog negativa, a onda invertiranjem i krpanjem u PS-u to se ne može ispraviti! Analogija i ručni rad su jedino rješenje. Tek tako izrađenu kontaktnu kopiju (pozitiv) može se skenirati. 3. snimka je mrvicu potrešena! dakle; treba stabilizirati kameru prije otvaranja rupe! Stavi na nju uteg, kamen, ciglu! (Klinci na onom američkom sajtu koji Te inspiriral, pri snimanju su stavili tenisicu na kameru da je vjetar ne potrese ili ne prevrne!) 4. najbolje je osvjeltjen (eksponiran) dio tegle sa cvijećem i listića biljke u teglu pa je to mjesto (spot) mjerodavno za izračunavanje konstante ove kamere opskure (vidi u knjizi "Camera obscura" str. 59 i 60) a moš pogledati i na ovom pinhole sajtu. 5. puno prštanja svjetla (svjetliji dio uz lijevi rub slike je odraz lutajućeg svjetla od stijenke kamere), treba provjeriti kvatitetu tamine unutrašnjosti kamere Zzacrnjenje) kso i rupe-objektuva. Vidi snimku izrezivanja rupe-objeltiva kamere opskure u aluminijskom limu debljine 0,25mm i makro snimku i pikselometrijksku izmjeru promjera rupe-objektiva kamere opskure. Malo više strpljenja i bit će više uživancije. |
| bio [07. 01. 2010.] |
Hvala na komentaru. Dakle za napravit dobru kontaktnu kopiju izvor svjetla najviše usmjeriti na naj crniji (središnji) dio negativa (jeli dobro svjetlo iz enlargera i to dosta primaknuto, ako je koliko dugo se osvjetljava ?) |
| obscuras [08. 01. 2010.] |
Kontaktne kopije osvjetljavam elektronskom bljeskalicom kamere za jednokratnu upotrebu. Kamere za jednokratnu upotrebu sa bljeskalicama koje spasim iz smeće fotografskih radnji mogu se koristiti u druge svrhe. 1. svaka od njih ima u sebi jednu sasvim novu i još neiskorištenu bateriju! 2. elektronska bljeskalica svake te kamere radi besprijekorno (samo treba uredno skinuti stražnju stranu tijela kamere da se može navinuti zupčanik kako bi se moglo "exponirati" i aktivirati bljeskalicu). Na primjer; ako je rup(ic)a-objektiv kemere opskure bila 15 cm daleko od papira formata 30/40 cm na koji sam snimao, pa mu je sredina "pregorila" tada pri izradi kontaktne kopije (preko novog lista fotopapira položim mokar negativ, valjkom istisnem višak vode da tijesno prione uz budući pozitiv i preko toga položim kao pritiskivač staklenu ploču debljine 10mm) bljeskalicu stavim na mjesto gdje je bila rup(ic)a-objektiv kemere opskure (dakle 15 cm od sredine papira) i bljesnem! Tamo gdje je negativ najgušći najjači je sjaj bljeska i razbit će gustinu negativa, a obodno po rubovima će biti proporcionalno slabiji pa će kontaktna kopija biti svuda jednako osvijetljena. Ako je jedan bljesak premalo (što ću vidjeti nakon razvijanja prve kontaktne kopije) ponavljam postupak ali sa dva bljeska. Ako je kontaktna kopija preosvijetljena tad ću sjaj bljeska prigušiti sa odhovarajućim brojem listova paus ili skitzen papira koje ću položiti preko stakla-pritiskivača prije osvjetljavanja. |
| bio [08. 01. 2010.] |
|
| obscuras [08. 01. 2010.] |
Još uvijek ima puno prštanja svjetla u kameri. Na razvijenom negativu (kada se snima na fotopapir) trebaju (najtamniji) dijelovi (motiva) biti intaktne bijeline papira! Čim toga nema (nego su najsvjetliji tonovi neki tonovi sivog) to znači da ima dosta lutajućeg svjetla u kameri. Uz snimku napiši podatke. Koji je format snimke, koja je udaljenost rupe, koliko je dugo snimano, koji su patametri izmjere za snimanje (n.pr. IZMJ.16/100-200 >blenda 16, stotinka sekunde na 200ASA filmu). |
| bio [11. 01. 2010.] |
Skužajte na kašnjenju, Dakle, uz pomoč vašeg sistema (makro snimka) odredio sam da je promjer rupe "objektiva" 0,31 mm, a debljina kutije 36 mm. Pa sam uz pomoć "Pinhole Designer-a" dobio f116, odnosno exposure factor za f22 mi je 27,8. E sad koliko je svjetlomjer točno pokazo neznam jer nisam zapisao, ali znam da sam sve radio po več upisanim postavkama. Po nekoj mojoj logici centralni dio je najosvjetljeniji jer je rupa pre velika za ovu fokalnu udaljenost (ili nije ?), a sivi djelovi su naj vjerojatnije zbog prštanja svjetla ili kao što Zoran kaže zbog papira koji nije baš najstručnije pohranjen tjekom ovih 10 godina. |
| obscuras [12. 01. 2010.] |
Zaboravi na tren exposure factor i sve te velike mudrosti sa pinhole sajtova i p0gledaj malo nekoliko redaka koje je Felix Nadar napisao o fotografiji 1857. godine.  A sad malo praktičnog razmišljanja. Za rup(ic)u-objektiv promjera 0,31 mm fotopapir treba biti bar 150-200 mm udaljen! Kutevi snimanja pri toj udaljenosti rupe, ako je format papira na koji snimaš 100/150 mm, tada će biti 28° - 41° odnosno 37° - 53°! Povećaš li format papra na koji snimaš (uz istu udaljenost rup(ic)e-objektiva od papira), povećat će se i kutevi snimanja. Poanta je u tome da kroz rupicu dotiče mala količina svjetla koja pri polaganom dotoku kroz dugo vrijeme ekspozicije dospijeva temeljito prodrijeti kroz sve fotoosjetljive slojeve fotopapira! Koja je razlika snimaš li takvom kamerom opskurom neki motiv 8 minuta ili 10 minuta? Razlika je identična kao da motiv snimaš klasičnom analognom kamerom sa ekspozicijom od 1/125 sekunde ili 1/100 sekunde. Pri izradi prvih kamera opskura koje sam radio oslanjao sam se samo na osnovno znanje o fotografiji i svjetlosti i logično razmišljanje, a sve su radile sjajno! Tek kasnije kada sam ih usporedio sa naputcima iz pinhole literature i sa interneta otkrio dam da uopće nisu napravljene prema tim naputcima. |
| bio [12. 01. 2010.] |
He he, ja sam od onih koji za sve pitaju gugl, ali stoji sve što je rečeno. Smanjit rupu na 0,18 mm i onda probati. Zaboravio sam; veličina foto papira je 10x15 cm. A što se kontaktne kopije tiće nemogu dobiti kvalitetu ni oštrinu izgubio sam cijelu subotu i kutiju papira, a ništa napravio nisam. Probati ću opet ovaj vikend. |
| obscuras [15. 01. 2010.] |
Stara je mudrost da; "Tko pita ne skita", ali ko svaki odgovor primi zdravo za gotovo može gadno zalutati. Bilježi pređeni put (ali ne mrvicama od kexa ko mali Ivica) da se znaš vratiti, ali ne da priznaš poraz nego da s više žara (i iskustva) kreneš iznova i jpš dalje. |
Nemate ovlasti aktivnog sudjelovanja. Morate biti registrirani i prijavljeni.
