Fotozine “Žičani okidač” : ISSN 1334-0352 : s vama od 6. 6. 1998

fotozine
fotografija
druženja
prilozi
sitnine
prijavnica
nadimak:

lozinka:

upamti me
trenutno prisutni:

gres: ARHITEKTURA: crkva Majke Božje Snježne - Kamensko … [prethodna fotografija u albumu][iduća fotografija u albumu]
crkva Majke Božje Snježne - Kamensko

© copyright 2009 - 2019 gres

crkva Majke Božje Snježne - Kamensko

[kratica stranice: http://fzzo.org/f/268376 ←permalink]
Pavlinski samostan u Kamenskom utemeljila je udova Katarina Frankopan kao ostavštinu svoga pokojnog supruga Stjepana 1404. godine i to u čast Marije Snježne. (Pavlini su u posjed uvedeni 23. travnja 1404. godine).

Od utemeljenja samostan i posjed koji mu je pripadao izložen je napadima Turaka kao i susjeda plemića iz Mekušja kojima su bili bliski popovi glagoljaši, a ne pavlini - latinski redovnici, koje je utemeljio Sveti Pavle Pustinjak. Tako nakon provale Turaka 1560. godine pavlini se sele u samostan u Svetice kraj Ozlja, a samostan Kamensko prepuštaju na čuvanje karlovačkim generalima koji ga osim obrane pustoše.

Pavlini se u Kamensko vraćaju u XVII. stoljeću. 1683. godine započinju obnovu samostana i crkve. Tijekom postojanja samostan i crkva obnavljani su u više navrata, da bi za vrijeme Domovinskog rata 1991. godine bili teško oštećeni od strane agresorske vojske. (Kamensko je kao dio grada Karlovca od 1991. godine do 1995. godine bilo okupirano područje).

Samostan i Crkva Majke Božje Snježne sagrađeni su u gotičkom stilu, a crkveni interijer - oltari, oslikavanjem uređen u baroknom stilu. Takav pristup i način uređenja crkvi daje izuzetnu kulturnu i povijesnu vrijednost.

Još valja napomeniti jedan od kurioziteta - 1972. godine u samostan dolaze redovnici iz Poljske.

Glavna svečanost proslave " 600. obljetnice postojanja samostana u Kamenskom" predviđena je za 20. svibanj 2004. kada će se posvetiti obnovljena crkva Majke Božje Snježne Kamenske i pavlinski samostan. Tog će dana biti posvećen glavni oltar koji je devastiran u domovinskom ratu, a za čiju su obnovu angažirani restauratori iz Krakowa. Oltar je nastao sredinom XVIII. stoljeća, baroknog tipa, vrlo bogat detaljima, visoke kvalitete izrade, pa je ubrojen u red najznačajnijih baroknih oltara u Hrvatskoj. Pavlinima ga je donirao Filip Grebin, pa su zbog te činjenice na njegovoj obnovi bili angažirani poljski restauratori.

(Na foografiji je crkva bila ukrašena za svečanost vjenčanja...)

---
[22. 06. 2009.]

Svaka čast na fotki. Odlična je.

Vrlo lijepo i opširno opisano.

velja
[22. 06. 2009.]

PRO:Lijepa interierska perspektiva!

CONTRA:Fotka fest visi,2cm gore dodat,toliko odozdol uzet,malo više kontrasta!Jedno pitanje.Jel ti se rukica malo stresla???

PS.Hvala za sve komentare mojih fotki!

Lp

baja
[22. 06. 2009.]

Fotka fakat malo visi, što ne umanjuje njenu ljepotu. Posebno mi se sviđa lijep komentar, tj. opis slike. Bilo bi lijepo kada bi to postao običaj kod slika s kulturno-povijesnom tematikom, jer bismo na taj način uvijek - onako usput - nešto i naučili. Naravno da to nije potrebno kod svih slika, no kod ovakvih bi to svakako bilo za pozdraviti. Hvala!

beky1
[22. 06. 2009.]

potpisujem gornje komentare, svaka čast na trudu :))

gres
[22. 06. 2009.]

a, društvo, jbga, sad i ja vidim da VISI i to puno - drugi puta moram pažljivije odmjerit (što u crkvi nisam mogla!:))))

Mako ukosite glavu, prekrižite oči i DIVITE SE opisu ! :))))

gres
[22. 06. 2009.]

ono "mako" = malko

Nemate ovlasti aktivnog sudjelovanja. Morate biti registrirani i prijavljeni.

site copyright © 1998.-2019. Janko Belaj / Fotozine "Žičani okidač"   [site powered by Zine V3 alpha 9.1]   .:korisnički ugovor / terms of use:. …& obavezno štivo!
built with bbedit Valid XHTML 1.0 Strict Valid CSS!

Zbog nekog doista blesavog EU zakona dužni smo vas informirati da i naš Fotozine rabi cooki-e (kažu da su to “kolačići”) kao i valjda 99.999% stranica na kugli zemaljskoj. Za izvan nje nemamo informacija. S tim keksima mi ne otkrivamo vašu dob, visinu, debljinu, sposobnost kadriranja, lažiranje exifa i niš takvoga, već nam samo pomažu da se logirate i tak to. A kaj sad možete? kliketnut dole i reć poruci izazvanoj idiJotskim zakonom adio… (A mi smo vas zakonski informirali :P ;))

Bla, bla, tri put Hura i O’Kej…