fotografija je bezvezanko, to jest prvenstveno mi smeta neostrina i zrnatost do koje je doslo nasilnim softverskim izostravanjem. kompozicija je kul, ali ona je ionako vecim djelom dobivena cropanjem.

ali mi se dopada kako je nastala, a to je kit objektiv (koji stvarno, ali stvarno nije namjenjen macro snimanju :)) s kojim sam se uspio prisuljati na kojih 15-ak cm, bez da se leptir uznemiri, za sto treba biti pravi photo ninjdj0r :)

uz navedeno i leptir sam za sebe ima zanimljivu pricu:

Maculinea arion

To je jedna skupina plavih leptira čije gusjenice jedan dio života - čak deset mjeseci, provode u mravinjacima. Naime, ženke leptira polažu jaja na cvjetne pupove ovipozicijskih biljaka. Desetak dana nakon polaganja iz jaja izlaze gusjenice, hrane se biljkom, presvlače i nakon tri tjedna napuštaju biljku. Udomljuju ih mravi domaćini, unoseći ih u mravinjake koji su blizu biljci hraniteljici. Gusjenice svih vrsta velikih plavaca izlučuju tvari koje privlače mrave i istovremeno smanjuju njihovu agresivnost jer uspješan život u mravinjaku ovisi o mogućnosti kamuflaže, a načini na koji to rade razlikuju se među vrstama. U mravinjaku se gusjenice hrane jajima ili ličinkama (to su tzv. predatorske vrste) ili bivaju hranjene ispljuvcima ili trofičkim jajima kao da su mravlje ličinke (tzv. kukavičje vrste). Dolaskom proljeća zakukulje se i provode još mjesec dana u "komori" u blizini površine zemlje te u srpnju, ovisno o nadmorskoj visini, odrasli leptiri izlaze iz zemlje. Obično ih više izlazi u isti dan jer je veća vjerojatnost preživljavanja.

Aktivni su oko mjesec dana, kada se pare, polažu jaja i ciklus se ponavlja.

Zanimljiviji dio:

Oblaci lijepih plavih leptira stigli su u Bosnu i Hercegovinu nekako s pocetkom rata. Ovi insekti, sirokih plavih krila obrubljeni bijelom linijom, postali su poznati po tome sto nepogresivo lociraju masovne grobnice.

Strucnjaci su vec dokazali: gdje su masovne grobnice tu su rojevi plavih leptira, a gdje su plavi leptiri tu je divlji cvijet. Plavi leptir se iskljucivo hrani divljim cvijetom, Artemisijom, koja, kako je utvrdila Margaret Koks, poznati antropolog-forenzicar, uglavnom raste na masovnim grobnicama. Divlji cvijet raste nekih osamdeset centimetara iznad zemlje. Ljudi su ga u srednjevjekovnoj Europi stavljali u jastuke uvjereni da ce tako biti zasticeni od zlih duhova.

Nakon BiH, divlji cvijet i plavi lepitr pojavili su se i na Kosovu, utvrdila je Koks. Razlog: i tamo je doslo do "geofizicke anomalije tla", tj. do formiranja masovnih grobnica. Amor Masovic, predsjednik Federlane komsije za trazenje nestalih kaze da su clanovi njegove komsije, masovne grobnice otkrili i uz pomoc plavog lepitra, odnosno divljeg cvijeta. I nisu samo na tome stali. "Na sve nacine pokusavamo otkriti posmrtne ostatke nestalih ljudi. Promjena vegetacije na mjestima gdje se nalaze masovne grobnice pomaze nam u njihovom lociranju.