Užas a i užas sve nakon potresa.

Slučajno sam nešto pretraživao o Zagrebu i ovo sam izvukao iz članka o velikom potresu u Zagrebu 1880 g; Muzeja grada Zagreba

" Brzoj normalizaciji života nesumnjivo je mnogo pridonio staloženi i energični gradonačelnik Matija Mrazović. Zacijelo mu nisu nedostajale organizacijske sposobnosti, ali ni ljubavi za grad na čelu kojega se nalazio. Glavni je problem bio kako što prije sanirati i osposobiti za stanovanje što više oštećenih stambenih zgrada, no za takav zadatak, očito, domaće snage nisu bile dovoljne. Angažirano je stoga nekoliko stotina građevinskih radnika iz susjedne Slovenije i Austrije, a mnogi su težaci iz bliže i dalje okolice Zagreba dobili posao u ovoj užurbanoj građevinskoj aktivnosti. Potres znači prekretnicu u graditeljskoj djelatnosti Zagreba, a naročito u izgledu i životu Jelačićeva trga. Nekoliko godina poslije potresa ovaj središnji trg potpuno je izmijenio svoje lice; od malog provincijskog trga postao je pravo trgovačko i prometno središte europskog grada. Arhitekt Herman Bollé angažiran je neposredno nakon potresa na novim projektima za katedralu. Naime, obnova katedrale započela je već 1878. prema projektu bečkog arhitekta Schmidta, a Bollé mijenja i nadopunjuje projekt nakon potresa. U Zagrebu je Bollé naišao na vrlo pogodnu sredinu u kojoj je svoje poimanje neogotičkog stila mogao i realizirati. Bollé se nakon potresa posebno istaknuo u obnovi crkava: crkve sv. Katarine, Grkokatoličke crkve, Pravoslavne crkve i franjevačkog kompleksa na Kaptolu. A gradi i nove crkve: Protestantsku crkvu i župni dvor na uglu Gundulićeve, malu kapelu na Ilirskom trgu, te novu crkvu na mjestu porušene u Granešini. Najkvalitetnije djelo su mu svakako arkade na Mirogoju, kojih je izgradnja započela godine 1883. Gotovo je nemoguće nabrojiti sva zdanja izgrađena u prvom desetljeću nakon potresa. Spomenimo još samo neka: Kemijski laboratorij na Strossmayerovu trgu (1884.), zgrada “Kola” i “Sokola”, Obrtna škola i mnoge stambene zgrade. Od potresa do godine 1890. izgrađeno je u Zagrebu oko 700 novih zgrada.

I u komunalnom uređenju grada počinje novo razdoblje: proširuje se vodovodna mreža (vodovod je uveden 1878.), uvodi se kanalizacija, izvode se tipske stube, koje povezuju Gornji i Donji grad (kod uspinjače, Kapucinske, Felbingerove, Mlinske stube itd.).

Zbog naglog širenja grada javila se potreba da se tadašnja regulatorna osnova promijeni i izradi nova. Regulatorni odbor sastavljen je od stručnjaka i gradskih zastupnika i godine 1887. predlaže svoju koncepciju gradskom zastupstvu. Iz nacrta regulatorne osnove i posebnog obrazloženja vidimo da je Zagreb trebao postati pravi europski grad. Svakako najpozitivniji prijedlog regulacije je upravo niz trgova – parkova, koji su na jugu spojeni engleskim parkom (Botanički vrt, osnovan 1889.) u zatvorenu cjelinu, takozvanu “zelenu potkovu”.

Godine 1890. Zagreb već ima 39.000 stanovnika, tj. deset godina nakon potresa povećao se broj stanovnika za jednu trećinu. "

kao i one ranije ,pomalo nabrijane koloritom, tako i ova ..ne samo tužno već i zastrašujuće za vidjeti:-)(snimci koji će biti svjedoci vremena)

Da, snimci će biti svjedoci vremena...Veoma lijep prikaz...