| JMatic [10. 06. 2013.] |
Za sad koristim speedlajte zbog kompaktnosti i jednostavnosti uporabe, no cesto cujem da zbog kvalitete svjetla i ponajvise snage bolje nabaviti neke studio strobove. E sad mene zanima koliko je to "vise snage". Za strobove uvijek pise da je 300w, 500w, 1000w... ali nigdje ne mogu nac podatke koliko bi to bilo za speedlite (430, 580, 600 canon). Koliko bi to vise snage dobio? Thnx. |
| Karamande [10. 06. 2013.] |
evo jedan clanak, doduse za nikonov flash vs Quantum X2 vs Alien bee B1600. Clanak |
| sholky [10. 06. 2013.] |
Mislim da je 300W ekvivalent GN56, znači neznatno slabije od najjačih Canikon speedlite-a (ili speedlighta, ovisno jesi li na Canono ili Nikonu :D ). Pitanje je koliko jako ti treba. Koliko traju tvoji sessioni, koliko ti okidanja treba, koliko ti je bitno vrijeme recikliranja, i naravno kolika snaga ti treba. Ako moraš izbalansirat dnevno svjetlo u podne onda ćeš to teško napravit speedlightovima i uz shutter reda veličine 1/200. |
| JMatic [10. 06. 2013.] |
Hmda, znaci 500w na vise se i isplati, ispod ne. Uvijek me zanimalo zasto Joey L vuce (odnosno njegov kolega :) ) na ledjima akumulator i profoto strobe na sva ona putovanja. Za sad mi jos ne treba tolika snaga, ali eto da znam. Thnx na odgovorima. |
| Kuv [10. 06. 2013.] |
Jači blicevi (580 i sl.) su ti oko 60Ws (vat-sekundi, ne vat). Sa spidlajtovima je razlika to što mogu baciti uzak snop kad iz zumiraš i time dobiti nešto na jačini (tako se vara na GN vrijednostima). Studijska svijetla obično bacaju znatno širi snop (iako postoje i reflektori za njih da se postigne ista stvar). Ali gledano koliko snage će izbaciti kad se stavi u softbox, uzmeš u obzir da je spidlajt oko 60Ws i imaš realnu usporedbu. Npr. 300Ws strob je 2 1/4 stope jači od spidlajta. |
| epozar [10. 06. 2013.] |
Kod fleševa koji imaju nazivnih GN50-56 korisne snage na cca 35mm je oko GN30 pa i manje.. |
| janimir [10. 06. 2013.] |
nemrem a ne “graknut” malo na vašu terminologiju… “studio strobes”? u fotografiji se točno znade što je to “strobo-svjetlo”: kratko svjetlo koje ima tek usku poveznicu sa studijskim bljeskalicama. ako se traži taj “disko efekt” ;) onda dobro, ali ako se razmišlja o klasičnoj rasvjeti - naslov je fulan. “w”? Watti? Ta mjerna jedinica se rabi za konstantnu rasvjetu (tungsten, halogenu, ili kakvu sličnu) i načelno govori o potrošnji struje, a ne o snazi svjetla koju daje. no kako je to prilično linearno povezano, tako su se Watti uvriježili — za konstantnu rasvjetu! Za izbojnu rasvjetu (bljeskalice) rabi se oznaka Ws - izboj watta u sekundi… iako ni to nije baš točno (ni precizno), te neki proizvođači rabe pravu mjernu jedinicu “J”. (džuuuuliiiii ;))) Al dobro, može “Ws”
dalje nebum o “spidovima” i koječemu drugome… a nije da ovo gore već nismo objašnjavali na Fotozinu… |
| Kuv [10. 06. 2013.] |
dalje nebum o “spidovima” i koječemu drugome… pisao sam fonetski jer a) fora je b) Canon svoje naziva "Speedlite", a Nikon svoje "Speedlight", pa kad napišem fonetski ostanem neutralan, ali dosljedan :-P |
| janimir [10. 06. 2013.] |
:D |
| JMatic [10. 06. 2013.] |
Bas ti razliciti nazivi i oznake me i bune pa pojma nemam o kakvim vrijednostima se prica i kako uopce da kompariram razlicite izvore svjetla. A ne bi zelio da me se navuce na kupnju jednog ili drugog samo na temelju izjava prodavaca da je to bolje ili jace. |
| Jopica [10. 06. 2013.] |
mislim da je blic od 300w i vise nego dovoljan ovo je alien bees 320ws u 8 misecu u 16h popodne na niti pola snage s velikim softboxom. fotka |
| Goertosing [10. 06. 2013.] |
Samo ću se nadovezat na Kuv-a; Speedlite bljeskalice imaju malu ravnu xenon lampu, mali reflektor i mali izvor svijetla. Nisu velike razlike u širini kuta svijetla između različitih modela pa jedina adekvatna vrijednost s kojom se mogu uspoređivati, je taj vodiljni broj (GN - guide number), koji se izražava u metrima Studijske bljeskalice imaju kružne žarulje, nekoliko puta veće od ovih gore i nemaju nikakav fiksirani reflektor, nego se svijetlo kontrolira postavljanjem različite opreme (softbox, beauty dish, reflektor itd). Zato je kod njih relevantan podatak Ws (watt u sekundi, janimir je sve objasnio), jer vodiljni broj (GN) kod takvih bljeskalica jako može varirati ovisno o tome koja oprema se na njih postavi, a na 'golo' će imat puno manji GN u odnosu na stvarnu količinu svijetla Ako idemo uspoređivati studijske bljeskalice i speedlite, onda bi trebalo po pojedinom segmentu a ne generalno,jer ako generalno uzmeš npr vrijednost vodiljnog broja za referencu jednih i drugih, onda ta usporedba nije realna. Dobra usporedba bi bila s vrijednošću lux-a na određenoj udaljenosti, i tu bi se vidilo koliko veću količinu svijetla daje studijska bljeskalica. Spomenuo si kvalitetu svijetla - to je točno jer svijetlo iz studijske bljeskalice je mekanije, i to najviše zbog većeg izvora svijetla. Žarulja na nekoj prosječnoj studijskoj bljeskalici od 300Ws je velika kao čitava glava od npr 600EX Ima studijskih bljeskalica i od 200Ws, a one su već puno upotrebljivije od speedlite bljeskalica. A najviše se koriste 300Ws i 600Ws bljeskalice (bar koliko vidim prema tome kako se prodaju), ali to opet ovisi najviše o svrsi u koju se koriste. Osim takvih bljeskalica postoje i glave sa kontinuiranom rasvjetom (češće se koriste za snimanje nego za fotografiju) i kod njih je oznaka W, pa to obično bude 600W, 1000W, itd. Kod fotografije svijetlo od jedne glave s žaruljom 1000W (kontinuirano) je dosta slabije nego od bljeskalice 600Ws - kada uzmemo u obzir brzinu okidača. A sve studijske bljeskalice (ili bar većina njih), imaju osim xenon žarulje i dodatnu halogenu žarulju koja služi kao modelirajuće svijetlo - odnosno da se unaprijed vidi gdje kakve sjene padaju. Ta vrijednost je isto označena u W (Watt) |
| JMatic [10. 06. 2013.] |
Thnx, lagano stvari postaju jasnije. Posto u 99% slucajeva koristim softbox ili "propucavajucu" ambrelu, a narucio sam si i lastolite large octa. Nekak si mislim da bi studijska bljeskalica tu bila od vece koristi. E sad...a sta i gdje? :) U prizmi imaju dosta zanimljivog bowensa. @jopica gdje si uzeo alien bees? Jel ima kod nas gdje profoto jer se svi kunu u njega? |
| Jopica [10. 06. 2013.] |
|
| janimir [10. 06. 2013.] |
počekaj mjesec dana da se normaliziraju cijene dostave u HR (oliti mi u EU) pa onda biraj…! a ak ti se jako žuri, upitaj kod praxisa za elinchrome. ja zadovoljan sistemom “D-Lite”. nije perfektan al je praktičan (visatec bi bio moj prvi izbor da je još/opet dostupan) |
| Night [10. 06. 2013.] |
Görtosing, mali ispravak, nemaju studijske glave žarulje (osim kao modeling light) nego također ksenonke, ali s obzirom da raspolažu sa puno više električne energije moguće je koristiti dosta snažnije cijevi. Ta njihova prednost u studiju je nedostatak na terenu jer treba vući teška i skupa napajanja s njima. |
| Kuv [10. 06. 2013.] |
Einstein je mrak, ali mu je EU cijena ogromna u usporedbi s američkom. Profoto je baš profi svijetlo, ali ja ih ne volim jer uglavnom nemaju gole žarulje. Kakve su cijene za Elinchrome u Praxisu? Ništa im ne nalazim na stranici. |
| Zabac [10. 06. 2013.] |
Spalio vas Tesla. Janimir je jedini objasnio ispravno. Ws je watt-sekunda i označava energiju (niti su watt-i, niti su watt-i u sekundi). Pošto pola vas nije čulo za đule (joule), simbol je J, a jedninca je kg*(m/s)^2 (kilogram-metarna kvadrat u sekundi na kvadrat) ili električno Ws (watt-sekunda). To je energija koju oslobodi ona lampa na glavi kad okine punom snagom. Očito su proizvođači varali na specifikacijama (kako inače obično znaju) i iz tog razloga je ovo jedino egzaktno i usporedivo. Znači, nabije se kondezator iz onog akumulatora (kvalitetniji to odrade brže, a oni drugi sporije) koji pohrani energiju. Kod okidanja se odredi koliko energije se pusti na lampu. Tu je cijela mudrost. Energija koja se sprema u kondenzator je (C*V^2)/2. Veći napon i veći kondenzator znači i veću energiju. |
| NITROS [11. 06. 2013.] |
JoeL koristi rasvjetu s akumulatorom jer stavi si ND filtere i nadjačava sunce radi onog njegovog karakterističnog efekta koji ima na fotografijama. Zbog toga i ima svjetla od par tisuća Ws :))) Elinchrom sam kupio u viv-studiju. Nakon par tjedana navlačenja s praxisom da li će mi poslati cjenik ili neće, kontaktirao viv-studio. Naručio svu rasvjetu, za 3 tjedna došla iz Švicarske i ja sretan (po narudžbi je sve jer se radi u tvornici, provjeravao i solucije u Austriji, također rijetko tko ima na lageru). Ja sam kupio Elinchrom Ranger RX AS i prezadovoljan sam. |
| Amir [13. 06. 2013.] |
Kod malih, reportažnih bljeskalica sa zoom glavom proizvođači vole dati podatak o snazi ( ustvari GN )u tele položaju glave, kada je snop svjetla koncentriran. Mi najčešće koristimo bljeskalice blizu, u širokom području snopa... Takve bljeskalice daju izuzetno kratko trajanje bljeska, a ovisno o načinu rada pozadina zna biti jako tamna.Kod modeliranja svjetla i osvjetljavanja većih prostora mogu se koristiti radio okidači s podešavanjem snage svake pomoćne bljeskalice. Sinhronizacija može biti i jako kratka, recimo, 1/ 8000 s no u tom slučaju pada snaga bljeska i domet je cca 2 m. Studijske bljeskalice imaju dugotrajan bljesak i sinhronizacija im je najčešće do maksimalno 1/250 s ( da ne nabrajam modele fotoaparata koji su izuzeci ). Za modeliranje svjetla se koriste monoblok glave različitih snaga ili studijski generator s različitim izbojima ( asimetrični generator ). Noviji modeli imaju i kratko trajanje bljeska, ali to je druga priča. Generatori se daju kontrolirati i preko računala. Za reprodukcije se koriste glave jednakih snaga ( monoblokovi ) ili simetrični generatori.Kod podešavanja snage bljeska variatorom kod monoblokova dolazi do oscilacije temperature bljeska, zato se koriste različite snage glava. Pilot lampe mogu biti obične kućne žarulje od 60 do 250 W ili halogene do 650 W ( ovisno o glavi !!!! ) te se to svjetlo kod snimanja može i ugasiti. Za učestalo snimanje bolje je koristiti PROFOTO rasvjetu, nema oscilacije bljeskova i trpi iživljavanje :-((( TTL bljeskalice znaju propaliti prednju plastiku, pogotovo kod iživljavanja u tele području, zato Nikon ugrađuje temperaturni prekidač. Kineska rasvjeta nije predviđena za puno bljeskova u minuti i ako netko pročita upute shvatit će zašto često zadime i prestanu raditi :-))) |
| Kaboom21 [13. 06. 2013.] |
sinkronizacija bljeskalica ovisi o zatvaraču u kameri. zavjesni zatvarači u profesionalnim SLR kamerama najčešće sinkroniziraju na 1/250; centralni zatvarači na 1/500, 1/800, pa i do 1/1000 u slučaju Rolleiflexa 6008 ( tj. njegovih objektiva ). U nekim, sada već zastarjelim modelima kamera se uz zavjesni nalazio i elektronski zatvarač ( npr. canon 1D, nikon D1, D1X, D1H, D70 itd ) koji vrši ekspoziciju paljenjem i gašenjem senzora i time teoretski može sinkronizirati bljeskalicu pri cijelom rasponu brzine zatvarača. postoje još neke metode sinkronizacije bljeskalica na kraćim brzinama zatvarača, ali otom potom. Studijske bljeskalice se dijele na - akumulatorske sustave, power-pack iliti generatorske, te monoblock sustave... prva dva sustavu mogu imati poprilično kratko trajanje bljeska. |
| kuramuktuja [13. 06. 2013.] |
... glede trajanja bljeska - monoblok - 1/13000sec - Einstein E640 ... tako da i tu imam izuzetaka |
| Amir [13. 06. 2013.] |
Akumulatorski sustavi su akumulatorski, ne? Pojam generatora se odnosi na kutiju tesku cca 15 kg u kojoj je elektronika, kondenzatori i sl., a glave bljeskalice se kopčaju trometarskim kablovima ( mogu se i "nadoštukavati" )na generator. Takve glave su lagane i mogu se dizati na veliku visinu, kopčati klemama ili koriste lagane stative.... Monoblok ima svu elektroniku u sebi. Postoje monoblokovi na izmjeničnu struju, a na terenu se mogu prikopčati na blok s akumulatorima, jednako kao i bljeskalice koje se kopčaju na kutiju ili generator s akumulatorom ( http://www.bhphotovideo.com/c/product/477021-REG/Hensel_7024954_Porty_Premium_Plus_1200.html/c/product/#inpage:IN+STOCK). Nešto jeftinije: http://www.foto-walser.biz/shop/Artikel/4052/47/Portable_Blitze_walimex_pro_Portables_Blitzleuchten_Set_GXB_400.htm Walimex je inače imao komplet kutije za teren s akumulatorima i priključkom na auto akumulator, a glave od 300 Ws su normalno išle na 220 V. |
| Kaboom21 [13. 06. 2013.] |
kod trajanja bljeska proizvođači često navode razne vrijednosti, slično kao i GN koji je gotovo uvijek na krajnjoj tele poziciji glave bljeskalice. za Einsteina E640 stoji da na full snazi ima 1/2000 (t0.5), što znači da je t0.1 vrijednost ( vrijeme potpunog trajanja bljeska ) najvjerojatnije 3 puta duže. konkretno, t0.1 u Action mode-u je 1/588 http://www.paulcbuff.com/e640.php |
| Amir [14. 06. 2013.] |
Evo, ZmajPapagaj je dao dobar link na ono o čemu sam pisao: The flash duration ranges from 1/540 second (t.1) at full power to 1/1700 second (t.1) at half power to 1/9,000 second (t.1) at the lowest power setting. Kod dugog bljeska primarno mislim na puni izboj bljeskalice, dok kod automatike bilo kojeg tipa dolazi do skraćivanja trajanja bljeska, posljedica čega je i tamna pozadina iza prednjeg plana jer bljeskalica dozira količinu svjetla za određenu udaljenost i prosječnu osvijetljenost ( problem su bijela haljina, crno odijelo.... ). Zato se i koriste slave reportažne bljeskalice. Ja ne moram raditi munjevito, a u gepek stane i studijska bljeskalica pa onda prednji plan osvjetljavam reportažnom bljeskalicom, a tamne prostore po dubini i pozadinu studijskom od 300 J ( Ws ) na punom izboju ili Metzom 60 u plafon, ako se moram kretati . |
| Amir [14. 06. 2013.] |
Sholky, ako moraš izbalansirat dnevno svjetlo u podne onda ćeš to teško napravit speedlightovima i uz shutter reda veličine 1/200. To stoji, ali takve, dedicated bljeskalice možeš podesiti na jako kratku sinhronizaciju od 1/8000 s u izborniku fotoaparata i na samoj bljeskalici. Ustvari, bljeskalica se preprogramira da puni izboj bljeska podijeli na više slabijih uzastopnih bljeskova koji prate uski prorez zatvarača i u konačnici osvijetle cijelu površinu iza takvog zatvarača pri kratkoj ekspoziciji, ali je domet oko 2 m. Zato se kod snimanja mode koriste studijske bljeskalice s generatorima ili akumulatorske. |
| JMatic [15. 06. 2013.] |
Nabasao sam na ovo: http://www.youtube.com/watch?v=4pQaNC0C1os |
| Amir [16. 06. 2013.] |
Zgodan link :-) Stvari nisu tako jednostavne - činjenica je da intenzitet rasvjete opada s kvadratom udaljenosti pa je jasno da će jača bljeskalica s veće udaljenosti dati više svjetla. Inače, mjerenje se radi na udaljenosti od 1 m od glave bljeskalice pri ISO 100 ( Amerikanci računaju u stopama pri ISO 25 pa su im male bljeskalice "jače" od jakih evropskih ;-))) ). Usmjerivači svjetla moraju biti normalni ( ima ih raznih kuteva usmjeravanja svjetla ), a iznutra mogu biti premazani titan oksidom ( bijeli )ili posrebreni, mogu imati nekakvu strukturu ili male pravokutne površine jer tako ujednačavaju snop svjetla. Potpuno čista srebrna površina može dati drugačiju koncentraciju snopa svjetla pa mjerenja mogu oscilirati, a na snimci se vidi nejednolika osvijetljenost. Zato ih omekšavamo i ujednačavamo softboxovima, hazy kutijama ili kišobranima, uz korištenje saćastih umetaka.Još se umeću i stakleni pokrivači cijevi ( mogu biti raznih oblika - cilindrični, poluokrugli )kojima se mijenja temperatura svjetla, regulira UV zračenje ili ujednačava svjetlosni izboj. Na snimci se vide bljeskalice raznih proizvođača i neke preko cijevi imaju staklo ( dome, engl. )tako da gruba usporedba snage bljeskalice i dobivenog svjetla može biti uspoređivana samo u identičnoj situaciji, a one bljeskalice su bile različito opremljene, nemamo informaciju koliko se svjetla izgubilo kroz dome, a koliko se dobilo kod Profoto bljeskalice sa zum usmjerivačem ( reflektorom ). |
Nemate ovlasti aktivnog sudjelovanja. Morate biti registrirani i prijavljeni.
