Fotozine “Žičani okidač” : ISSN 1334-0352 : s vama od 6. 6. 1998

fotozine
fotografija
druženja
prilozi
sitnine
prijavnica
nadimak:

lozinka:

upamti me
trenutno prisutni:

“Kad danas čitamo kako je Danica ilirska još u travnju god. 1839. reagirala na prvu vijest o Daguerrovom pronalsaku, ugodno smo iznenađeni razboritim i dalekovidnim komentarom u kojem su bile naslućene čak i posljedice koje bi novi izum mogao izazvati na području likovnih umjetnosti. Danas nam se takav komentar čini potpuno logičnim. Međutim, ako se uživimo u ono vrijeme i zamislimo što je značilo otkriće fotografije u svijetu i kako su reagirale druge sredine kad je taj novitet dopro do njih, onda tek možemo pravo ocijeniti kako je ta naša mala sredina bila ipak napredna. Kod nas fotografiju nisu ni osuđivali kao u nekom gradovima Njemačke, a niti su je primali s muzikom kao npr. u Barceloni. I dok je štampa u velikom kulturnom centru Leipzigu jo godine 1842. napadala novo otkriće kao ordinarnu nemogućnost i bogohulstvo, intelektualna elita, tada još malog Zagreba, okupljena oko Gajevih novina, mogla je prihvatiti dagerotipiju i shvatiti njeno golemo značenje.”

(Nada Grčević: “Počeci fotografije u Hrvatskoj”; Život umjetnosti, br. 6, Zagreb 1968.)

Nekoliko mjeseci nakon niže opisane sjednice francuske akademije zananosti, francuska je vlada 19. kolovoza 1839. godine službeno prihvatila patent i proglasila ga “slobodnim za svijet” (libérez au monde). Danas 19. kolovoza slavimo kao dan fotografije.

danica ilirska

Danica Ilirska, godina V., broj 14, Subota 6. travnja 1839.

danica ilirska

Najznačajnije otkriće našeg vremena

Na jednoj od posljednjih sjednica akademije znanosti u Parizu 7. siječnja tekuće godine izvjestio je Arago o prevažnom otkriću Daguerra. Poznata su djelovanja tako zvane optičke sprave camera obscura (komore tamne) i sličnost, kojom se izvana postavljeni predmeti unutra umanjeni na bijelom papiru pokazuju. Gospodinu Daguerru je sada pošlo za rukom, poslije mnogih kemijskih pokusa o prirodi svjetla i boja, onu smanjenu stvarnost, da ju tako nazovemo, uhvatiti i nepomično zadržati na papiru, koji je nekom kemikalijom premazan. Neke stvari, na primjer srebrni klorid (chlorure d'argent) imaju takvu osobnost, da, kad ih samo svjetlo obasja, promjene boju. Tako je gospodinu Daguerru pošlo za rukom, otkriti način kojim se u tamnoj komori (camera obscura) takva slika, svijetlom i sjenom prirodno otisne. Kod tog čudnovatog prikaza predmeti su iscrtani najstrožom točnošću, a boje se prikazuju preljevanjem sjene kao kod tuša. Ako tko želi kakav krajolik, okolicu ili osobu (portrait) imati, može sve to dobiti za nekoliko minuta, bez potrebe da u tome sudjeluje ruka umjetnika (osim kod sjenjčanja [razvijanja!]), i to tako vjernog prikaza kakav umjetnost niked ne će moći postići.

Ovim otkrićem nastat će preokret u umjetnosti crtanja i bakroreza, kojem se posljedice još ne mogu predvidjeti, budući da se tim otkrićem priroda ista u jednom trenu oka i bez pomoći ljudske ruke, kao u zrcalu ulovljena prikazuje.

site copyright © 1998.-2017. Janko Belaj / Fotozine "Žičani okidač"   [site powered by Zine V3 alpha 9.1]   .:korisnički ugovor / terms of use:. …& obavezno štivo!
built with bbedit Valid XHTML 1.0 Strict Valid CSS!

Zbog nekog doista blesavog EU zakona dužni smo vas informirati da i naš Fotozine rabi cooki-e (kažu da su to “kolačići”) kao i valjda 99.999% stranica na kugli zemaljskoj. Za izvan nje nemamo informacija. S tim keksima mi ne otkrivamo vašu dob, visinu, debljinu, sposobnost kadriranja, lažiranje exifa i niš takvoga, već nam samo pomažu da se logirate i tak to. A kaj sad možete? kliketnut dole i reć poruci izazvanoj idiJotskim zakonom adio… (A mi smo vas zakonski informirali :P ;))

Bla, bla, tri put Hura i O’Kej…