blue [12. 06. 2013.] |
Sorry ako je vijest vec bila.. |
seewolf [12. 06. 2013.] |
jos malo nove thenologije. i to je sve super, samo ja to jos uvijek ne vidim u novim canonima :). mozda je to top secret new sensor in development by canon? |
filiplphoto [12. 06. 2013.] |
E sad kad ga Canon metne svima onima koji su prešli na Nikon :D Budu prokleli dan kad su posumnjali da nas Canonovo lihvarsko vodstvo vodi u krivom smjeru :D |
FotoMachak [12. 06. 2013.] |
a jesu li uspjeli automatizirat ljepotu u oku promatrača ;) |
janimir [12. 06. 2013.] |
zgodno zvuči teorija… al od velikog dinamičkog raspona su mi kudikamo zanimljiviji pikseli bez razmaka i dozvoljen veći upadni kut svjetla. to će omogučit lakši razvoj velikih čipova. a za 29.9 blendi… koja bu to izlazna jedinica (printer) podržala? |
prodz [12. 06. 2013.] |
sve doreda nevjerovatna otkrica i super revolutivna rjesenja... samo sto su u prakticnom smislu za sada jos neiskoristiva. cini mi se da takve vijesti vise sluze za pribavljanje sponzora i novca za daljnja "istrazivanja"... |
Colle [12. 06. 2013.] |
moći ću snimit prišteve punice u 29,9 nijansi |
Tomislaw [12. 06. 2013.] |
Baš htjedoh spomenuti, šta s reprodukcijom tolkog raspona? |
sholky [12. 06. 2013.] |
Možda miješam pojmove - ali zašto bi veći dinamički raspon trebao uopće biti ograničenje za printere? Ne pričamo o većem kolornom gamutu nego o nečem što će valjda početi ličiti na HDR (nadam se ne pretjerano blizu), a svaki printer može printati HDR fotke. ;) |
janimir [12. 06. 2013.] |
pa u tome je baš i problem - niti jedan monitor nemre pokazat hdr, niti jedan printer nemre printat hdr fotke‥! to je nekaj o čem pričam već godinama, a opet bum malo podrobnije čim dojdem doma za komp… |
prodz [12. 06. 2013.] |
ha, sada sam malo googlao i stvarno problem postoji sa prikazom "pravog" HDR-a. koliko sam skuzio svaka HDR fotka je u biti prilagodena za nase monitore jer obradom dobivamo veci raspon boja od 256 nijansi za svaku boju... zanimljivo... |
Tomislaw [12. 06. 2013.] |
Sholky, stvar je poprilično jednostavna. Niti je naše oko u stanju percipirati HDR, niti smo ga u stanju, za sad barem a nekak si mislim da bu to još dugo vremena tak ostalo, u stanju reproducirati. Percipiranje. Naše oko nije sposobno za "HDR". Kada imaš kontrastnu scenu, naše oko ima "center weight" mjerenje svjetla, i zatvorit će blendu (zjenicu) tako da se prilagodi onome šta gledamo, ono što nam je u fokusu ilitiga u žići interesa, a ostatak scene kako ispadne. To je po pitanju našeg oka. Reprodukcija. Supstraktivna reprodukcija: Reprodukcija na refleksnim materijalima (papir itd). Papir je bijele boje. No bijel je onoliko koliko svjetla na njega padne. Ukoliko ga zaista jako osvijetliš, tada će i ono što primjerice po danu na printu ispada crno biti sivo ali će bijelo biti samo onliko bijelo koliko to dopušta izvor svjetla.. Ako pak gledaš po mraku, papir nema od čega reflektirat dovoljno svjetla da bi bio bijel. Stoga će bijeli papir biti siv, ali će ono šta je crno biti crno. Zanči, u tim slučajevima nije problem dobiti tamni kraj raspona. Apsolutnu crnu boju je lako definirati. Kada ne postoji elektromagnetski val koji percipiramo, tada je to potpuno crno. Aditivna reprodukcija: Reprodukcija pomoću izvora svjetlosti (monitor, projektor, TV kajgod), tu pak imaš jedan drugi problem. Ne postoji nešto što možeš nazvati skroz bijelim (svijetlim krajem raspona), jer uvijek može biti više svjetla. Uzmi za primjer nekakau jaku bateriju kakvu Maglite il kaj god, osvjetljava oko sebe kao luda, ali onda s tom baterijom staneš pokraj izvora svjetla koji daje recimo reflektor kakvim je protuzračna obrana u 2. svjetkom ratu osvjetljavala nebo. Baterija odjednom postaje jako slab izvor svjetla. A onda to sve skupa stavi u ravninu sunca, tada ne da baterija postaje slab izvor svjetla, već i reflektor, jer sunce daje puno više svjetla (da ne pričamo kako postoje i svjetliji izvori od našeg sunca). Tu sada nije problem svjetlog kraja raspona, tu sad problem tamnog kraja dinamičkog raspona. Kako pri tolikoj količini svjetla dobiti nešto što je apsolutno crno? Konkretno po pitanju monitora recimo, da se napravi katodna cijev, led, LCD, koa god tehnologija bila, koja će dat urnebesno puno svjetla, poput sunca, kako ćeš na tom monitoru dobiti crnu boju? Nećeš, jer će ti se javiti nešto, na LCD-u recimo, što se naziva "probijanjem pozadinskog svjetla". Pa će ono što bi trebalo biti crno u stvari biti sivo. No da se i nađe tehnološko riješenje za monitor, opet ostaje pitanje, kako bi išta vidio na toliko kontrastnom monitoru? Nikako, jer se naše oko naprosto ne može nositi s tolikim dinamičkim rasponom. HDR je naprosto marketinški pojam nečega što je u fotografiji odavno poznato, i zove se eksponiranje scene različitim ekspozicijama i kombiniranje ta dva ili više snimaka. Nema tu nikakgvog "High Dinamic Rangea" oliti ti ga velikog dinamičkog raspona u toj fotografiji. Radi se naprosto o tome da se scena koju naše oko ne može percipirati zbog prevelikog raspona sabije u manji dinamički raspon koje je naše oko u stanju percipirati. Ako ćemo se malo igrati riječima, HDR je u biti LDR fotografija, jer veliki dinamički raspon sabija u manji dinamički raspon kako bismo ga mogli percipirati. Evo ti primjer kvalitetnog HDR (LDR) fotografije koji je napravila Lidija.. Da nije napravljeno s nekoliko ekspozicija, ili bi vidio oblake i nebo, ali bi podnožnje fotografije bilo zavijeno u tamu, ili bi pak vidio slapove, ali bi nebo i oblaci bili potpuno skureni. A ovdje ovdje pak imaš pretežito primjere kiča i nečeg što ne znam uopće kako bih nazvao. No svakako to nebi nazvao HDR-om niti bilo čime sličnim. Možđda najboljeto nazvati pravim imenom, loše fotke. P.S. Moguće da sam bil nejasan jerbo pišem na brzinu dok usput gledam rukomet i nisam isčitaval tekst. No brijem da se ipak da shvatit poanta. |
Terzic [13. 06. 2013.] |
Ne stoji li HDR za High Dynamic Range, a ne za Absolute Dynamic Range? Zašto bismo morali moći reproducirati kompletan spektar od potpuno crnoga do potpuno bijeloga? Dovoljno je da reproduciramo ono što standardni fotoaparat ne može registrirati standardnom tehnikom i već zadovoljavamo kriterij za HDR. Moj ekran, čini mi se, može reproducirati ovu Lidijinu fotku, pa čak i ove grozote s drugog linka. Ne tražim od njega ni potpuno crno niti da moram nositi masku za švasanje u slučaju da ima nečega bijeloga. |
Lagonda [13. 06. 2013.] |
Evo ga, Tomek je opet pocel... :) Joj joj... :) Taj HDR je vrlo upitan kod mnogih. Jer svatko "obradi" fotku na svoj nacin. E sad, do kud je "normalno" a od kud "pretjerivanje"...? Hm. Lidijina mi se cini vrlo ugodna. Mozda vise onome sto bih osobno vidio svojim ocima. One druge su mi pak kao crtezi. Iako neke dobro izgledaju kao uradak, meni to nije bas prestvarno. I zato mnogima to upada u oci kao los uradak. Povecati malo "prostor" s razlicitim expozicijama, da. Ici u onakve "crteze"... Hm... |
kuramuktuja [13. 06. 2013.] |
.. glede HDR .... a tek nagrada publike na ovom zadnjem Peugeot-ovom natječaju. |
janimir [13. 06. 2013.] |
eto Tomislaw je opširno napisao ono kaj sam ja obečal napisat, a zaboravil sam dok sam stigel doma… pa bum sad ukratko stavil naglasak na jednu stvar: HDR je toliko bit-ni (ne bitni kao važan, već puno bitova ima :)) sustav da ga niti jedan uređaj za sad ne može pokazati. HDR za sad postoji samo u matematici, a ono što mi viđamo je kvazi HDR! Cilj HDR-a je uloviti širi tonski raspon od uobičajenoga, a ponovnim zbijanjem tog raspona dobivamo sliku koju možemo predočiti na ekranima, ali ona GUBI fine tonske prelaze i najčešće nažalost završavao kao “kič” :( A moramo ga sabiti da bi ga prikazali na ovim ekranima u koje sad piljimo… (a ja evo sad piljim već 10 sati u taj ekran i idem ga zgasit…! fotozine izložba je otišla u print, pa ja idem u krpe :)) |
Tomislaw [14. 06. 2013.] |
Terzic, iako nisam radio nikakve eksperimente, ali onak odokativno, već i današnji kompakti love veći dinamički raspon od našeg oka. Tehnika će vjerojatno prije ili kasnije moći prikazati više no što oko može percipirati. Tak da je i dalje najslabija karika u lancu ostaje naše oko. Onak usput, recept za HDR kod većine pejzaža za vrijeme izlaska ili zalaska sunca je najobičniji gradacijski ND filter. Po meni najjednostavniji i najbolji HDR alieto, niko ga ne naziva tim fensi šmensi imenom. A sad odoh spat. :-) |
Terzic [14. 06. 2013.] |
Ti argumenti A gdje će se to reproducirati? mi se čine kao da bi se mogli primijeniti i na druge stvari. Recimo infra crvenu fotografiju. Naše oko, ne može percipirati IC, niti su baš popularni infra crveni printeri i ekrani, ali eto, fotka se i tako. Cijeli spektar je malo pomaknut prema vidljivom dijelu i šta sad. Prihvaćamo to i koristimo to što imamo. Rengen (Rontgen) isto ima primjenu iako je daleko van dijela spektra koji oko može percipirati. Seizmografi su također osjetljiviji od ljudskog osjeta i stalno pokazuju neka podrhtavanja. Njihova izlazna jedinica čak nije niti približno srodna ulaznim informacijama. Uđe drmanje, a on crta slikicu. Ne bunite se da bi taj szroj treba imati neki drmajući element kao izlaznu jedinicu. Informacija se mora prilagoditi mediju na kojem se prezentira, a to što ona degradira moram prihvatiti samo kao još jednu životnu činjenicu. |
Lagonda [14. 06. 2013.] |
Evo jedna i druga u IR tehnici. :) Cak ne izgleda tak nestvarno. :) |
Tomislaw [14. 06. 2013.] |
Twezić, niko se neće buniti na senzor koji može uloviti toliki dinamički raspon, najmanje ja. :D Umjesto 2, 3 ili više fotki, snimiš jednu i nema područja zakucanih u crno niti skurenih područja. Samo se igraš slajderima da sve to skupa postane vidljivo. :D |
janimir [14. 06. 2013.] |
ne Terzicu - tu si sad pobrkal kruške, jabuke i zdjelice… IC i roentgen se bilježe na filmu/senzoru (mediju) određenog tonskog raspona koji se može reproducirat… znači IC i roentgen su ti kruške i jabuke a čip je zdjelica… ili kutija ili kamion čak… i dalje stoji da kamion-hladnjaču (HDR i/ili 29.9 blendi) punu jabuka i krušaka i mandarina i jagoda i ko zna čega nemreš pretovarit u kučni frižider… a frižider uobičajenih gabarita ti je ekran i/ili printer… samo to, zmešal si tehnike i valove i to… :) |
Terzic [15. 06. 2013.] |
Dobro, ajmo onda ovako: Jell autokarta u mjerilu 1:100 000 frižider u koji smo utrpali hladnjaču realne prirode? |
ksoric [15. 06. 2013.] |
Ako hladnjača ima kapacitet: 2T krušaka, 1,5T jabuka 0,5T mandarina i 0,5T jagoda, te 1T "ko zna čega", a mi u frižider ubacimo: 2kg krušaka, 1,5kg jabuka 0,5kg madarina, 0,5kg jagoda i 1kg "ko zna čega", dobili smo repliku za kućnu uporabu. Ili možda ne? |
Nemate ovlasti aktivnog sudjelovanja. Morate biti registrirani i prijavljeni.
Zbog nekog doista blesavog EU zakona dužni smo vas informirati da i naš Fotozine rabi cooki-e (kažu da su to “kolačići”) kao i valjda 99.999% stranica na kugli zemaljskoj. Za izvan nje nemamo informacija. S tim keksima mi ne otkrivamo vašu dob, visinu, debljinu, sposobnost kadriranja, lažiranje exifa i niš takvoga, već nam samo pomažu da se logirate i tak to. A kaj sad možete? kliketnut dole i reć poruci izazvanoj idiJotskim zakonom adio… (A mi smo vas zakonski informirali :P ;))