akartyg [15. 04. 2015.] |
Pozdrav. Razvio sam svojih prvih 5 cb filmova i ispalo je dobro. No ono što me zanima su ovi omjeri 1:25, 1:50, 1:100 koncentrata kemije. S obzirom da se mijenja i vrijeme razvijanja filma da li postoji neka razlika u efektu ili na kraju dođe sve to na isto? Hvala! |
joe56 [20. 04. 2015.] |
kod manje koncentracije je duže vrijeme razvijanja pa ti je vremenska pogreška manje rizična. Drastični primjer je razvijanje 1 ili 20 minuta. Drugi efekt je, u slučaju dužeg vremena, finoća i kontrast. Gušći razvijač daje viši kontrast. E sad ako kod gušćega imaš kraće vrijeme onda je utjecaj pogreške još drastičniji. Općenito, osim ako nemaš poseban razlog, ideš na niže koncentracije i duža vremena razvijanja. I u tome treba imati mjere jer ako se rastegne na vrlo duga vremena pojavljuju se neki negativni efekti. |
akartyg [20. 04. 2015.] |
Hvala! Napokon netko sa objašnjenjem. |
janimir [20. 04. 2015.] |
A posebno je važno kod “izjednačavajućeg” omjera (veće razrijeđenje koje daje mekšu sliku) zadržati minimalnu količinu koncentrata potrebnu da bi se uopće postigla njegova aktivacija… (malo glupo zvuči na hrvatskom, al valjda nisam dost pametan danas) Konkretno, ako se radi s rodinalom preporučen minimum je 5ml - znači u omjeru 1+100 za leica format kojem inače treba oko 300ml (za jednu špulicu, ovisno o dozi) treba složiti 505 ml radne otopine, odnosno 200ml “viška”. No leica film se jako rijetko kad razvija toliko razrijeđen. Tu kombinaciju smo obično rabili ako bi odjednom razvijali više različitih (no sličnih, ne identičnih filmova). Tipa, razvijaš 3 filma od 100 ASA u 1 litri radne otopine, jednom treba 6 minuta, drugom 6:30, a trećem 7, sve u razrijeđenju 1+25, no razviješ ih 17 do 20 minuta u 1+100 (odokativna ili iskušnjara metoda ;)) i dobiješ dobro razvijene filmove s fino definiranim detaljima i u svjetlim i u tamnim particijama… Puno je lakše koristiti velika razrijeđenja (ja sam radio i s 1+200) s filmovima većeg formata… Na koncu valja svakako reći i da su neki pojedinci razvijali i s tek 2.75ml po filmu… Ja nisam išao na toliko rijetko, no vjerujem da bi imalo smisla u “polu-stojećem” razvijanju. |
janimir [20. 04. 2015.] |
I kaj je joe65 spomenul - negativni efekti predugog razvijanja: najčešći su okrupnjivanje zrna i pojava mrene. Pojava tanke mrene na malom formatu nije kritična jer ćeš ju lako riješiti kasnije s kontrastnijim papirom ili kontrastnijim razvijačem, no okrupnjivanej zrna može biti velik problem. Kod velikoformatnih filmova, posebice kad radimo isključivo kontaktne kopije pojava mrene može biti velik problem, no krupnije zrno je u ovim procesima na ovim formatima gotovo nebitno. Btw, koji format filma razvijaš? |
akartyg [20. 04. 2015.] |
35mm a rado bih imao i 120mm fotoaparat ali naprosto za to nemam love pa onda ostajem na 35mm. |
Nemate ovlasti aktivnog sudjelovanja. Morate biti registrirani i prijavljeni.
Zbog nekog doista blesavog EU zakona dužni smo vas informirati da i naš Fotozine rabi cooki-e (kažu da su to “kolačići”) kao i valjda 99.999% stranica na kugli zemaljskoj. Za izvan nje nemamo informacija. S tim keksima mi ne otkrivamo vašu dob, visinu, debljinu, sposobnost kadriranja, lažiranje exifa i niš takvoga, već nam samo pomažu da se logirate i tak to. A kaj sad možete? kliketnut dole i reć poruci izazvanoj idiJotskim zakonom adio… (A mi smo vas zakonski informirali :P ;))