a di si pa to procital? da te citiram: "vecina firmi koje su do sada proizvodile materijal za C-B fotografiju prestaju"..?

gotovo sve velike firme smanjuju obujam proizvodnje cb fotomaterjala. sasvim normalna stvar s tolikom prevlasti digitalne tehnike. no, istovremeno mozes kupiti i sve sto ti je potrebno za platinotipiju, ferotipiju, kalotipiju... vid vraga, pa neki od tih procesa su "napusteni" pred stotinu godina! Ili nisu? Isto ti je i s danasnjom cb tehnikom - polako ce ju prestajat proizvodit "veliki" igraci sto "malima" otvara mogucnost vece zarade jer se ljudi ipak bave cb fotkanjem. pa cak i najavljeno zatvaranje pogona ne znaci prestanak proizvodnje - agfa je pukla, pa su ju izvukli, ilford je bio na bubnju, pa sad vraca neke proizvodne procese i cak se gura u ULF gdje vac nego vrijeme caruju: (tko?) berger i fotokemika! a foma? a forte? a maco? a adox?

ne brini.

u svijetu sve više plačena. Pogledaj naše natječaje i koliko CB fotki dolazi na prijavak!!

gluposti.

ne postoji "prava" i "kriva" crno-bijela fotografija.

dobra fotka je dobra fotka.

tehnički loša fotka uglavnom neće proći, bez obzira jel otisnuta u srebru ili tintom. čak ni to nije pravilo ako je fotka kao fotka jako dobra unatoč svojoj tehničkoj nesavršenosti.

Slažem se sa gore navedenim citatom ali imaš CB film(C-41)i film i emulzija su tu a ti sa aparatom možeš ispravit kontrast pa i svjetlo do 2-3 blende.

Viktor, iako se u načelu slažem s time da klasičan otisak može imati veću materjalnu (izložbenu i kolekcionarsku) vrijednost, ne bih se složio da je digitalni ispis poluproizvod. A navedeni citat "Fotografija snimljena crno-bijelom tehnikom ima svoju trajnu vrijednost i kvalitetu, jer u njezinom nastanku glavnu riječ ima fotograf i njegov smisao za trenutak i motiv, dok se naknadna poboljšanja gotovo isključuju" naglašava ono bitno, trenutak i motiv (dodajmo tome i ideju), no, prema mom mišljenju, omalovažava spretnog laboranta. Sigurno 50, a možda i 80% onoga što danas činim Photoshopom sam mogao napraviti i u labosu - s minimalno 10 puta više truda i vremena, no mislim da bi ideja, motiv i trenutak valjali prilikom vrednovanja cb slike biti ispred tehnike nastanka.

Mislim da si svemu pristupio podosta površno, na to me navodi tvoj izraz "makar bio on i potpuno cb i bez i jednog tona boje". Naime, večina tehnika koje se danas nazivaju "alternativnim" procesima, a prethodile se današnjim komercijalnim procesima, nema hladan crni ton, već su smeđkaste (platina/paladij, kolodij), ljubičaste (print-out-paper), a da ne spomenem bromoil tehniku koju gotovo da moraš tonirati da bi dobio sliku. K tome mnoštvo danas hvaljenih cb emulzija ima plav ili zeleni ton, a neke selenom šak i dovodimo do tog tona. A mislim da su, ovako kako ti gledaš na današnji digitalni ispis, jednako gledali i neki (pra)stari majstori. A da su tako gledali svi, ne bi smo imali klor-brom papire, da navedem samo dnašnji najčešći cb materjal.

I dok i sâm najviše volim cb sliku nastalu u potpunosti "klasičnom" tehnikom (film, razvijač, papir, ravijač...), ne libim se izložiti cb slike koje sam napravio mješanim tehnikama (film, razvijač, skener, osvjetljivač) ili čak i u potpunosti digitalnom tehnikom. Ukoliko motiv "traži" cb, ne vidim zašto bih ga ne bih i takvoga ispisao ma kako god on nastao.

Tako je, bitna je kreativnost, poruka, privlacenje paznje, tek onda ce se netko pitati kako je to sve nastalo.

Ja nisam zapostavio film, ali ipak, udio digitalnog je tu prisutan sa 90 posto, pa treba koristiti sve te pogodnosti, cemu robovati proslosti? Fotkanje u RAW formatu je takodjer zabavna stvar...

Eto, sad sam prelistal zadnji FOTOmag i pročital tekst koji se nepravedno zove "O crno-bijelim materijalima"... trebao bi se zvati "Foto-Badrov kao prodavač Agfinih CB fotomaterijala". (Zastupnik je sestrinska im tvrtka Foto-mat.)

Nemam saznanja da je Fotokemika propala, dapače - pogoni rade, filmovi i papiri se prodaju - ja sam uprav naručio nesto materjala rezanog na 8x10 inča.

Ne bih htio zgriješiti i napisati da je spomenuti članak zapravo plaćeni članak, no mora se priznatio da je izrazito tendenciozan i nadasve površan. Nepotpisani članak govori o Kodakovoj redukciji proizvodnje, o ponovnom pojavjivanju Fortea na tržištu (kojem?) ne spominje Fomu, Berger, Adox, Maco... da spomenem samo Europske proizvođače cb fotomaterijala. Nema pregleda materjala dostupnog u Kodaku (u Maksimirskoj) gdje ima i cb filma i kemije za negative i cb papira i kemije za pozitive ukljucujuci i tonere. Agfa toga ima? Nisam siguran... To da se efke matarjali teško nabavljuju u našim dućanima je istina, no nije ih nemoguće naručiti iz tvornice, po vrlo povoljnoh cijeni, btw...

Tako je efkin materijal se lako naruči direktno iz tvornice. Brzi su, povoljni a i ljubazni čak.

Nekoliko stvari o clanku u FOTOmagu. Autor clanka je Mladen Biscan, bivsi djelatnik Fotokemike i veliki ljubitelj CB fotografije. Clanak je prvi u nizu clanaka o CB materijalima dobavljivim kod nas, pa je tako njegova tema AGFA, kojoj je zastupnik Fotomat. Clanak je nastao prije nekoliko mjeseci, a prema tadasnjim informacijama na mjestu danasnje tvornice trebala je niknuti asfaltna baza poduzeca koje je vlasnik zemljista. S obzirom da je zemljiste u Hondlovoj rasprodano, proizvodnja Fotokemike nema kuda preseliti. Kako se to nije desilo do danas, nasa je greska sto smo ovu informaciju plasirali, iako se bojim da bi ta vijest ubrzo mogla postati istinita. U svakom slucaju isprika zbog dezinformacije.

Ostaje preporuka da frizidere nakrcamo CB materijalima jer ce sigurno postati skuplji i jos teze dostupni. U kontekstu foto casopisa nikako si ne bi trebali dozvoliti luksuz da nam ovakva dezinformacija procuri, ali isto tako nitko ne moze ocekivati da cemo ljude iz cijele Hrvatske slati u tvornicki ducan u Samobor. Interes za CB fotografiju je relativno velik, ali nemojte previdjeti rijec relativno. Vecina ljudi smatra da je FOTOmag casopis koji se nepotrebno zamara testiranjem digitalnog smeca za dvije tisuce kuna, ali to je jedan od razloga sto smo do danas opstali. Popularizacija fotografije je nasa primarna zadaca - naravno time si radimo vecu citalacku publiku. Lako je imati elitisticki pristup prema fotografiji i reci da je FOTOmag neozbiljna novina koja testira mala digitalna smeca, ali ljudi imaju novaca koliko imaju i zele fotkati. Ako je 2500 Kn njihov maksimum, to treba prepoznati i postivati. Interesantno je kako isti gospodin koji je razocaran kvalitetom FOTOmaga kritizira domaci proizvod, a pri tom ne salje svoje fotke kako bi taj proizvod postao bolji. Mozda bismo i mi trebali povuci FOTOmag sa kioska, izbaciti sve oglase i testove malog jeftinog smeca i prodavati ga pojedinacno na placu u Utrinama. Tada bi vjerovatno isti gospodin rekao kako smece nemres nigdi kupit, pa je propalo, sto ne bi bilo daleko od istine.

Igor Leskovar, urednik FOTOmaga

Eh Igore, pa kaj ta slovca nemreju bit malo veca? Ona kojima su autori potpisani... kak da se srame... ;-)

Al i dalje moram reć da je, ovak kak je objavljen, članak više nalik reklami. Nemam ja niš protiv toga (treba od nečeg i živjet), al to onda treba istaknut i priznat. Naime, zakaj mi se čini da je površan i "anti-efke-tendenciozan": usporedi izjave "Otkad je propala Fotokemika..." i "Uvozni materijali *, Fuji, Ilford, * i drugi, počeli su polagano osvajati tržište...". Fuji i Ilford? Osvajaju tržište? Jako polako... Dok se u Zagrebu Fujijevog filma može nabaviti na gotovo isti način kao i Fotokemikinog (samo u suženom izboru) na Ilford kao emulziju smo skoro zaboravili. Ne znam kak je u drugim gradovima Hrvatske i susjedstva, no kod nas Fuji i Ilford fakat nisu (značajnije?) zastupljeni. I to ti je mene zasmetalo - činjenica da se nigdje nije napisalo da je to priča o Agfi kao prvi članak u seriji i činjenica da je tak lako pokopat naše (dobre i eto na nekin način još uvijek postojeće) proizvode. A ostalo kaj napisal o FOTOmagu, slažem se, na žalost, na malom tržištu ono diktira sadžaj.